Na području zapošljavanja slijepih i slabovidnih ima puno prostora za napredak: 'Ako poslodavac zaposli samo jednu osobu, ona otvara vrata i drugim osobama s invaliditetom'

Podaci su to koje je Generaciji.hr ustupio HZZ s obzirom na to da ih je zanimalo kakva je situacija sa zapošljavanjem slijepih osoba te onih s oštećenjem vida. Stoga su im poslali upit da im uz statističke podatke, odgovore i kakve projekte potpore provode namijenjenih ovoj skupini, u kojim zanimanjima se najčešće zapošljavaju te iskazuju li poslodavci interes za njihovo zapošljavanje. Također, zanimalo ih je primaju li poslodavci određene beneficije prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom, odnosno slijepih ili slabovidnih osoba, kao i imaju li povratnu informaciju svojih savjetnika o tome na kakve probleme nailaze prilikom zapošljavanja. Stoga idemo redom.

U prva tri mjeseca ove godine, posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zaposleno je ukupno 700 osoba s invaliditetom. Od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom, 23 (3,3 posto) su osobe s oštećenjem vida. U istom razdoblju je u evidenciji bilo registrirano 8297 nezaposlenih osoba s invaliditetom, od čega 235 osobe s oštećenjem vida.

"Napominjemo da se ovdje radi o osobama koje imaju isključivo oštećenje vida, dok se dio osoba iz evidencije vodi kao osobe s kombiniranim/višestrukim oštećenjima (dakle, uz oštećenja vida radi se i o dodatnim teškoćama, op. a.)", naveli su iz HZZ-a.

Na kojim radnim mjestima se osobe s invaliditetom najčešće zapošljavaju?

Osobe s invaliditetom se prije svega zapošljavaju na radnim mjestima sukladno svojim sposobnostima, znanjima i kompetencijama, kažu u HZZ-u pa su se tako osobe s oštećenjem vida zapošljavale na različitim radnim mjestima od onih administrativne prirode, pa službeničkih pozicija, na poziciji profesora, masera, teleoperatera itd.

Ipak u HZZ-u navode da ne vode evidenciju zapošljavanja s obzirom na vrstu oštećenja, no općenito najčešća zanimanja u kojima se osobe s invaliditetom zapošljavaju su poslovi održavanja, čišćenja, na proizvodnim linijama. Zatim se zapošljavaju kao ispomoć u kući, vrtlarski radnici, ručni pakireri, kuhinjski radnici te ekonomski službenici.

"Kako bi pridonio unaprjeđenju položaja osoba s invaliditetom, HZZ provodi niz aktivnosti i mjera u cilju bolje i učinkovitije integracije osoba s invaliditetom na tržište rada, kao što su individualno savjetovanje, konzultacije, aktivnosti profesionalnog usmjeravanja i upućivanje u usluge profesionalne rehabilitacije te rad s poslodavcima na podizanju svijesti i informiranju o mogućnostima osoba s invaliditetom. HZZ provodi mjere aktivne politike zapošljavanje kroz koje diljem Hrvatske razvija poduzetništvo, povećava zapošljavanje te se kroz potpore za obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje ulaže u konkurentnost radnika na tržištu rada. Mjere se provode tako da se uvažavaju specifične potrebe korisnika, posebice onih koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada te se mijenjaju ovisno o potrebama tržišta rada", kažu u HZZ-u.

Dodaju da su osobe s invaliditetom prepoznate kao posebno osjetljiva skupina koja se nalazi u nepovoljnom položaju na tržištu rada te su za tu skupinu osigurane potpore s najvećim intenzitetom i trajanjem:

"Kumulativno, uz potporu za zapošljavanje poslodavci mogu koristiti i poticaje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom poput sufinanciranja troškova prijevoza te troškova tehničke ili arhitektonske prilagodbe. Osobe s invaliditetom mogu nakon prestanka trajanja jedne mjere sudjelovati u svim mjerama, sukladno uvjetima pojedine mjere".

Rad i zapošljavanje imaju neospornu ulogu u životu osoba s invaliditetom

Podsjetili su nas da su tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima dužni prilikom zapošljavanja, osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima.

Međutim, da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba s invaliditetom treba u prijavi, odnosno ponudi na javni natječaj ili oglas pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu.

"Upravo je HZZ primjer dobre prakse poslodavca u ispunjavanju kvote za zapošljavanje te prilagodbi zapošljavanja i to kroz prilagodbu postupka selekcije za zapošljavanje, tako da u suradnji s Udrugom slijepih Zagreb i samim osobama s oštećenjem vida dogovaraju potrebne prilagodbe (npr. produženo vrijeme trajanja testiranja, čitač ekrana NVDA i dr.), ali i prilagodbi konkretnog radnog mjesta", ističu iz HZZ-a.

"Rad i zapošljavanje imaju neospornu ulogu u životu osoba s invaliditetom i čine važan doprinos njihovu uključivanju u sve sfere života: prisutnost i doprinos u zajednici, mogućnost razvoja svakodnevnih vještina te vještina bitnih za razvoj karijere, ostvarivanje društvenog položaja i financijske neovisnosti. S druge strane, dugotrajna nezaposlenost kod svih, pa tako i kod osoba s invaliditetom vodi osjećaju naučene bespomoćnosti i manjka samopoštovanja. Radom osobe s invaliditetom doprinose društvu u cjelini. Cilj je da one postanu stvaratelji, a ne isključivo korisnici državnog proračuna. Osobe s invaliditetom, ako dobiju priliku za rad, najčešće je iskoriste kako bi pokazale da su kvalitetni radnici, a istovremeno njihovim zapošljavanjem poslodavcima se tako podiže ugled kroz društveno odgovorno ponašanje i podršku ranjivim skupinama građana. U radu s kolegama na poslu, osobe s invaliditetom potiču senzibilizaciju ostalih zaposlenika za potencijale i potrebe osoba s invaliditetom, kreiraju se realniji stavovi i ruše predrasude te se tako dolazi do prihvaćanja u najširem smislu", zaključak je Odjel za odnose s javnošću, informiranje i protokol HZZ-a.

Osobama s invaliditetom i poslodavcima na raspolaganju 12 mjera i aktivnosti

S obzirom na to da veliku ulogu u zapošljavanju osoba s invaliditetom ima Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, obratili smo se i njima.

"Kontinuirano razvijamo i unapređujemo sustav profesionalne rehabilitacije kroz različite usluge profesionalne rehabilitacije koje provode centri za profesionalnu rehabilitaciju, za čiji je stručni nadzor Zavod ujedno i nadležan. Osobama s invaliditetom, kao i poslodavcima, na raspolaganju je 12 različitih usluga, koje se odnose na procjenu mogućnosti rada i zapošljavanja, osposobljavanje i obrazovanje, analizu radnog mjesta te procjenu radne učinkovitosti ili potrebe za prilagodbama na radnom mjestu", kažu nam iz Zavoda.

Navedene mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije usmjerene su na dugotrajno zapošljavanje, odnosno stvaranje optimalnih preduvjeta za što dulji ostanak osobe s invaliditetom u svijetu rada i njenu društvenu uključenost, ističu.
Zavod, navode, ujedno radi na informiranju i senzibiliziranju poslodavaca i šire javnosti o potrebi zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz sudjelovanje na različitim skupovima, konferencijama i okruglim stolovima te objavljivanje različitih publikacija, kao što su tri izdanja Priručnika s preporukama za razumnu prilagodbu radnog mjesta.

Između ostalih poticaja koji su dostupni za zapošljavanje i samozapošljavanje, poslodavcima su na raspolaganju i poticaji za osiguravanje razumne prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada (arhitektonska i tehnička prilagodba), koje se posebice koriste kod zapošljavanja slijepih i slabovidnih osoba, s obzirom na njihove specifične potrebe za asistivnom tehnologijom u radu.

Zanimali su nas konkretni projekti na kojima Zavod radi kada je riječ o slijepim i slabovidnim osobama.

"Zavod provodi projekt osposobljavanja odnosno radnog treninga za osobe s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima, a neki od korisnika uključenih u projekt su bile slabovidne osobe. Posebno dizajniran i prilagođen program radnog treninga izvodile su zaštitne i integrativne radionice u Republici Hrvatskoj. Jedna slabovidna osoba je nakon projekta zaposlena na otvorenom tržištu rada. Drugi projekt Zavoda koji je namijenjen osobama s invaliditetom je pilot projekt osiguravanja usluge osobne asistencije na radnom mjestu. U projekt je uključena jedna slijepa osoba, a očekujemo da će se tijekom provedbe uključiti i više s obzirom na to da nam se slijepe i slabovidne osobe same obraćaju posebno vezano uz teškoće s kojima se susreću na radnom mjestu, zbog čega im je usluga u vidu osobne asistencije na radnom mjestu iznimno važna za učinkovit i održiv rad", odgovorili su iz Zavoda.

Trend porasta zapošljavanja slijepih i slabovidnih osoba

Dobra vijest je da je posljednjih godina zamijećen trend porasta zapošljavanja slijepih i slabovidnih osoba upravo iz razloga omogućavanja razumne prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada, odnosno stvaranja preduvjeta za njihov uspješan rad.

"Sve je više samozaposlenih osoba i nadamo se da će se takav trend i dalje nastaviti“, poručili su.
Republika Hrvatska je zaista, u normativnom smislu, učinila značajan iskorak u provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom s ciljem ostvarivanja veće uključivosti osoba s invaliditetom u svijet rada i pri tome je razvila odgovarajuće alate kako bi se osobama s invaliditetom olakšao pristup i ostanak u radnom odnosu", podsjećaju iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Međutim, tržište rada još uvijek ne djeluje prema smjernicama iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, ističe zamjenik pravobraniteljice Darijo Jurišić kojega smo pitali koliko možemo danas biti zadovoljni javnim politikama zapošljavanja osoba s invaliditetom s posebnim osvrtom na slijepe i slabovidne osobe?

"Unatoč institucionalnom i zakonodavnom okviru podrške koji je poslodavcima na raspolaganju te mogućnostima financiranja razumne prilagodbe, društvo kroz rad svojih institucija mora uložiti dodatne napore radi podizanja razine svijesti o vrijednosti radnog potencijala osoba s invaliditetom", kaže nam Jurišić.

Pitali smo ga koje su najčešće žalbe kada je riječ o zapošljavanju slabovidnim osoba i osoba s oštećenim vidom.

Jurišić: Poslodavci tijekom razgovora za posao naglasak stavljaju na invaliditet, a ne na stručne kompetencije

Osobe s invaliditetom, uključujući slijepe i slabovidne osobe, pritužuju se Pravobraniteljici za osobe s invaliditetom na diskriminaciju na osnovi invaliditeta prilikom zapošljavanja i ističu da se ne natječu u jednakim uvjetima kao kandidati bez invaliditeta, odgovara naš sugovornik te dodatno pojašnjava:

"Prvenstveno se pritužuju da poslodavci tijekom razgovora za posao naglasak stavljaju na invaliditet, a ne na stručne kompetencije, što osobe s invaliditetom, s pravom, doživljavaju izrazito ponižavajućim. Drugi najčešći razlog zbog kojeg se pritužuju je uskraćivanje razumne prilagodbe prilikom provođenja provjere znanja i vještina, kao i na radnom mjestu. Na potrebu razumne prilagodbe još uvijek se u velikoj mjeri gleda kao na traženje povlaštenog tretmana. Riječ je o zakonskom pravu, a ne o ‘dobroj volji’ ili mogućnosti poslodavca. Predrasude su najveća prepreka u zapošljavanju osoba s invaliditetom, pa se osobe s invaliditetom osim s tom nevidljivim, ali itekako osjetljivom barijerom, susreću u svom svakodnevnom okruženju i s fizičkim barijerama iz okoline (npr. neprilagođen prijevoz, nepristupačnost radnog mjesta, uskrata razumne prilagodbe, neprilagođeno radno mjesto, nedostatak asistivne tehnologije i slično)".

Međutim, ozbiljan problem koji uočavaju u Uredu pravobraniteljice je nedostatno obrazovanje osoba s invaliditetom i neusklađenost s potrebama na tržištu rada.

"Smatramo iznimno važnim dostupnost cjeloživotnog učenja za osobe s invaliditetom kojim se povećava njihova zapošljivost, odnosno što dulji ostanak u radnom odnosu. Jednako važnim smatramo razvijati usluge i programe osposobljavanja tijekom radnog vijeka budući da se taj način osobama s invaliditetom omogućavaju stjecanje i održavanje najveće moguće neovisnosti i profesionalnu sposobnost, te punu uključenost i sudjelovanje u svim područjima života. Od ključne je važnosti i u kontekstu načela razumne prilagodbe, kroz programe osposobljavanja i učenja promicati poznavanje i upotrebu novih pomoćnih naprava i suvremenih tehnologija oblikovanih za osobe s invaliditetom, a koje umanjuju ili otklanjanju poteškoće koje proizlaze iz invaliditeta u odnosu na rad", govori Jurišić.

'Ako poslodavac zaposli samo jednu osobu, ona otvara vrata i drugim osobama s invaliditetom'

Prema podacima iz Izvješća o radu za 2022. godinu Pravobranitelju za osobe s invaliditetom obratilo se 2474 građana. Najviše obraćanja, njih 565, odnosilo se na područje socijalne skrbi, ali drugo po ukupnom broju obraćanja je upravo područje zapošljavanja i rada s 287 različitih obraćanja građana.

"Kada govorimo o utvrđenim povredama prava osoba s invaliditetom, u području zapošljavanja i rada 52 povrede su utvrđena kao povrede prava zajamčenih zakonom, sumnji na diskriminaciju te povrede prava grupacije osoba s invaliditetom", ističu iz Ureda.

"Zaposlena osoba s invaliditetom svojim znanjem, vještinama i doprinosom na radnom mjestu na najbolji mogući način ruši predrasude i ako poslodavac zaposli samo jednu osobu, ona otvara vrata i drugim osobama s invaliditetom. Tako se najučinkovitije borimo protiv diskriminacije na osnovi invaliditeta", zaključuje Jurišić.

Za više o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr.

Projekt "Jednake mogućnosti" sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 400.058,88 HRK. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta iznosi 470.657,50 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Generacije.hr.