PAMETNO S PAMETNIM TELEFONIMA: 'Djeca ponekad ne mogu osvijestiti zašto nije dobro provesti devet sati dnevno na internetu'

U sklopu projekta se djecu u školama educira o elektroničkom nasilju, društvenim mrežama i drugim važnim temama te ih se potiče na kritičko razmišljanje i razvijanje medijske pismenosti. Projekt financira Grad Velika Gorica, a provodi ga Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Koordinatorice projekta su Ivana Folo i Tina Hrubi, a u projektu sudjeluje 6 izvoditelja: Marija Bobinski, Ivan Fedor, Magdalena Magdić, Lina Malek, Ivan Nekić i Petra Begović. U okviru projekta održat će se ukupno 24 edukacije za svih 8 matičnih osnovnih škola u Velikoj Gorici: OŠ Šćitarjevo, OŠ Eugena Kumičića, OŠ Jurja Habdelića, OŠ Novo Čiče, OŠ Velika Mlaka, OŠ Vukovina, OŠ Nikole Hribara i OŠ Eugena Kvaternika.

Povodom Europskog tjedna medijske pismenosti koji se održava od 24. do 28. listopada u organizaciji Europske komisije, na portalu Generacija.hr razgovarali su s komunikologinjom Petrom Begović, jednom od izvoditeljica projekta.

Ova stručna suradnica na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu bavi se istraživanjem medijskih navika Hrvata, a u sklopu projekta obilazi škole i educira djecu o medijima. Za Generaciju je otkrila više o reakcijama djece, medijskim navikama školaraca i važnosti medijske pismenosti kod najmlađih.

'Učenici pozitivno reagiraju'

"Djecu učimo o elektroničkom nasilju, ovisnosti o novim medijima, društvenim mrežama, videoigrama, utjecaju poznatih osoba na djecu i mlade putem društvenih mreža… Govorimo o svim temama, a zadržavamo na onima za koje učenici pokazuju najviše zanimanja ili za koje pokažu da imaju blisko, često i negativno iskustvo", započela je Begović.

Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, dodala je, još od 2013. provodi projekte u Velikoj Gorici, zahvaljujući dr. sc. Arijani Mataga Tintor i Upravnom odjelu za predškolski odgoj, školstvo i šport Velike Gorice. Tijekom godina Društvo je razvilo suradnju i s Centrom za djecu, mlade i obitelj i ravnateljicom Sandom Puljiz Vidović te je i pandemiji korona virusa surađivao s dječjim vrtićima na području grada i realizirao projekte.

Begović je napomenula kako je uloga izvoditelja educirati učenike o ovisnosti o medijima i medijskim sadržajima, približiti im temu elektroničkog nasilja i njegove karakteristike, s posebnim naglaskom na prevenciju ovisnosti i elektroničkog nasilja.

"Na radionicama uključujemo učenike koji često sami čitaju naglas najvažnije natuknice o elektroničkom nasilju i načinima prevencije. Sve ove teme nalaze se u kurikulu međupredmetne nastave medijske kulture/obrazovanja za osnovne škole. Tako da je dugoročni cilj projekta uspješna i potpuna implementacija kurikula u sve škole u Hrvatskoj, po uzoru na Veliku Goricu", istaknula je ova komunikologinja.

Osvrnula se i na dosadašnje reakcije djece na projekt.

"Učenici uglavnom pozitivno reagiraju na ovakve edukacije. Smatraju da ih je potrebno održavati i sretni su što mogu slušati o temama koje su im u svakodnevnom životu vrlo bliske. I nižim i višim razredima zajednička je razmjena informacija putem Vibera, WhatsAppa i sličnih platformi. Dok učenici nižih razreda više vremena provode u igranju videoigara, učenici viših razreda već su u velikoj mjeri upoznali svijet Instagrama i TikToka", napomenula je Begović.

Na edukacijama, dodala je, razgovaraju s djecom, potiču ih da podijele s njima iskustvo korištenja medija kako bi ih mogli pripremiti za potencijalne situacije u kojima mogu doživjeti neku situaciju o kojoj je riječ u sklopu edukacije.

"Na kraju svake edukacije učenici dobiju zadatak koji odrade anonimno i ispune evaluacijski listić. Veseli nas kada čitamo njihove odgovore u zadacima jer po tome možemo vidjeti koliko su upoznati s temom i kako razmišljaju, ali i vidimo prema evaluacijskim listićima da žele slušati o medijskoj pismenosti", istaknula je Begović.

Djeca od 11 godina na TikToku

Na upit što ju je posebno iznenadilo kod mlađe djece i upotrebe modernih tehnologija, Begović je odgovorila:

"Dobna granica za pristup društvenim mrežama je 13 godina. No kada uđemo u razred, vidimo da su djeca od 11 godina prisutna na TikToku i Instagramu. Najčešće koriste mobitel za gledanje video sadržaja na YouTubeu, ali i za komunikaciju s prijateljima putem Vibera, WhatsAppa, Discorda".

Dodala je kako je iznenađuje količina vremena koje djeca provode na internetu i društvenim mrežama.

"Ponekad se radi o dva sata dnevno, no često su djeca i do devet sati na mobitelu – najčešće komuniciraju s prijateljima, no veći dio vremena odnosi se na korištenje društvenih mreža. Mediji imaju snažan utjecaj na svakodnevni život djece koja traže informacije na internetu, upoznaju svijet reklama, umrežuju se s drugim nepoznatim ljudima dok igraju videoigre. Često im otkrivaju osobne podatke jer ih smatraju svojima. Ovo sve pokazuju da su nam edukacije o naizgled dobro poznatim temama itekako potrebne", istaknula je Begović.

Također, upozorila je da se kod učenika javlja i potreba za samodokazivanjem – koriste društvene mreže i prate što veći broj ljudi koji će i njih zapratiti te na taj način dobiti što veći broj 'lajkova'.

Na edukacijama govore o još jednom važnom problemu – online izazovima i djeci koja su iz neopreza postala žrtva istih izazova.

"Veseli nas činjenica da su učenici sami rekli da im takvi izazovi uglavnom nisu vidljivi, da ih ne pokušavaju sami kod kuće, ali i da ih često sami roditelji upozore ako o tome čitaju u medijima. Unatoč užurbanom tempu života, drago nam je čuti da učenici razgovaraju o medijskim sadržajima s roditeljima ili nekom odraslom osobom. Tako je jedna učenica rekla da joj je sestra ograničila vrijeme korištenja mobitela", napomenula je Begović.

Foto: Koordinacija

'Vesele nas odlasci u škole'

Dodala je kako Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu putuje i upoznaje djecu diljem Hrvatske. Kamo god idu, tradicionalni i novi mediji su s njima.

"Na radionicama i edukacijama vidimo da su djeca upoznata s temama i važnosti medijske pismenosti. No ponekad ne mogu osvijestiti zašto nije dobro provesti devet sati dnevno na internetu i društvenim mrežama ili u potpunosti utrošiti vikend na igranje videoigara. Vesele nas odlasci u osnovne škole, na nas pozitivno reagira stručno osoblje, kao i razrednici, tako da samo zajedničkom suradnjom kroz ovakve projekte možemo učiniti puno, djelovati na djecu i mlade koji će slušanjem o temama medijske pismenosti znati primjereno reagirati, ili ćemo ih potaknuti da osvijeste svoje ponašanje u svijetu medija."

Za kraj, što bi savjetovala roditeljima i djeci vezano uz medije i medijsku pismenost?

"Odgovornost je na svima, ali ponajviše na roditeljima koji svojim primjerom mogu pokazati djeci. Ponekad roditelji i sami kažu da ne znaju puno o novim tehnologijama pa se drže sa strane, no za početak, pokažite interes za sadržajima koje konzumiraju vaša djeca, informirajte se putem društvenih mreža ili iz medija o trendovima. Nema više izgovora jer je toliko mogućnosti – kvalitetnih edukativnih materijala i radionica na kojima roditelji i djeca mogu sudjelovati i zajedno učiti. Svaki razgovor roditelja i djeteta o medijskim sadržajima kojima je dijete izloženo može uroditi plodom", napomenula je Begović.

Osvrnula se i na ulogu škole te istaknula kako je važno da i učitelji potiču razgovor o medijskoj pismenosti te da što više lokalnih zajednica podrži provođenje projekata medijske pismenosti koja čini svima dobro, osobito onim najmlađima.

"Pomaže nam u informiranju i edukaciji, u prepoznavanju pozitivnih i negativnih strana korištenja medija, kao i uočavanju dezinformacija u medijima koje svakodnevno koristimo. Prepoznavanjem i kritičkim pogledom na medijske sadržaje možemo i značajno utjecati na vlastito mentalno zdravlje, no to je već tema za neki drugi tekst", poručila je Petra Begović za kraj.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.