Ovim prizorima na Jadranu mora doći kraj: 'Upravo domaći turisti znaju biti loš primjer'

S obzirom na nedavni slučaj kada su turisti iz uvale Trstena na otoku braču izvadili pet strogo zaštićenih plemenitih periski iz mora, iz ove Udruge podsjećaju na nužnost djelovanja i edukacije kako bi se isto spriječilo u budućnosti. Nedavno se pojavio i dupin s ostacima ribarske mreže i pokušava mu se pomoći. Njihova kampanja "Poštujmo život u moru" osmišljena je u svrhu educiranja javnosti o problemima s kojima se suočavaju Jadransko more i ostala mora i oceani našega planeta.

U sklopu kampanje ponudili su priobalnim gradovima i općinama vizuale i pripremu za tisak za natpisne ploče koje mogu postaviti na plažama u svrhu upozorenja i edukacije mještana te domaćih i stranih turista. Zanimalo nas je kako je nastala kampanja, kakav je odaziv lokalnih zajednica, tko se odgovornije ponaša prema morskim životinjama – lokalno stanovništvo, domaći ili strani turisti, kakve su kazne za one koji izranjaju zaštićene vrste, gdje bi se sve mogli osvanuti edukativni plakati ili ploče te koje su sve vrste u Jadranu strogo zaštićene i zašto.

"Kampanja je pokrenuta još 2018. godine s ciljem da skrene pozornost na veliki problem nedovoljne zaštite Jadrana. Okrenuli smo se lokalnim zajednicama, s ciljem informiranja turista o tome da je zabranjeno pecanje na plažama, odnosno vađenje životinja iz mora bez dozvole izdane od strane Uprave za ribarstvo. A  Pravilnik o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru (članak 6. stavak 4.) dodatno omogućuje lokalnoj samoupravi da u potpunosti zabrani ribolov na takvim lokacijama. Ipak, informativne table koje upozoravaju na te zakone nisu se primijenile na hrvatskim plažama u mjeri u kojoj smo željeli, što je velika šteta pošto je broj turista na hrvatskoj obali ogroman", započeli su Prijatelji životinja za portal Generacija.hr.

Dodali su kako je kampanja, osim navedenog, osmišljena s ciljem promocije poštivanja mora te stanovnika koji u njemu žive. Također, željeli su naglasiti da su ribarstvo i izlov vrlo rašireni te da naš Jadran nije otporan do mjere do koje često mislimo da je. Naime, Institut za oceanografiju i ribarstvo (Split) provodi dugoročna istraživanja i monitoringe ribljih populacija u Jadranskom moru te njihovi izvještaji često pokazuju padajuće trendove u populacijama komercijalnih vrsta poput oslića, srdela i drugih.

FOTO: Prijatelji životinja

Problem otpada i ribolovne opreme

No, izlov nije jedini problem. "Problem u očuvanju morskog života stvara i otpad, dio nastao od naših svakodnevnih jednokratnih upotrebnih predmeta, a dio od ribarske opreme, mreža te pridnenih koća. Svake godine u moru prema nekim procjenama završi oko 500 tisuća tona ribolovne opreme. Pridnene koće, osim što love životinje neselektivno i uništavaju tlo i nakon što ih ribari odbace, pridonose globalnom zatopljenju jer remete morsku floru koja skladište ugljik te ih puštaju u atmosferu", upozoravaju iz ove Udruge.

Također su pokrenuli peticiju za zabranu pridnenih koća u Hrvatskoj s ciljem da se pridnene koće što prije zabrane dok još imaju što uopće zaštiti.

"Naša poruka je jednostavna: Možemo pustiti ribe i druge stanovnike na miru te biti svjesni da nitko ne mora umrijeti gušeći se radi naših tanjura, te da možemo dobro živjeti bez razaranja mora i ubijanja morskih stanovnika. Ne možemo za sebe reći da kao dupini trebamo ribu da bi preživjeli, da trebamo razarajuće brodove i mreže. Sve to radimo samo zato jer možemo, i želimo ne mareći za stravične posljedice, na umiranje mora i oceana radi naših postupaka", napomenuli su iz Prijatelja životinja.

Dodali su i to kako se nedavno pojavio dupin s ostacima ribarske mreže i pokušava mu se pomoći. "No nekako se zaboravi da naručujući ribu ubijamo i dupine, sve je povezano. Odaziv lokanih zajednica je iznimno mali. Svega nekoliko lokanih zajednica se uopće javilo. Problem se zanemaruje i ne poduzima se ni približno dovoljno, a mi se bojimo da će uskoro biti kasno".

FOTO: Prijatelji životinja

'Odgovornost je najbitnija'

Osvrnuli su se i na to tko se odgovornije ponaša prema morskim životinjama – lokalno stanovništvo, domaći ili strani turisti. "Odgovornost je najbitnija, no ona se razvija i upozorenjima i kaznama, edukacijom, provedbom zakona. Sve su to važni čimbenici u razvijanju odgovornosti, a na njima se premalo radi. Znamo da su važni dobri primjeri, no nekad upravo domaći turisti znaju biti loš primjer. To je poražavajuće. Također, odgovornost svih nas za zaštitu mora odlazi na adekvatno odvajanje smeća te nastojanja da se što manje plastike uopće koristi. Često čujemo o morskim životinjama koje su se zapetljale u plastiku, progutale velike količine plastičnog otpada te umrle radi toga. Plastika na sebe u morima vezuje alge i druge organizme, što ribama, kornjačama, pticama, i ostalim morskim i obalnim životinjama plastiku čini nerazlučivom od hrane koju inače jedu".

Nadovezali su se kako je to ogroman problem, jer će po nekim prognozama do 2025. godine ukupna masa plastičnog i drugog otpada u morima biti izjednačena s masom morskih životinja. A problem je još teže riješiti jer se plastika s vremenom pretvara u mikro plastiku, komade manje od 5 mm, koje ne samo da je teško sanirati iz mora, nego završava u našem organizmu jedeći morske životinje te radi toksina u plastici može otrovati tijelo u kojem se nađe.

"Dakle, kada govorimo o odgovornosti za morski život, moramo biti svjesni širih okolišnih procesa koji ugrožavaju more – ribolov i onečišćenje plastikom, koji su usko povezani", istaknuli su Prijatelji životinja.

A kakve su kazne za one koji izranjaju zaštićene vrste? "Kazne su propisne i neovisno da li se radi o zaštićenim vrstama, no kod zaštićenih postoji i kaznena odgovornost. Dakle, moguće je završiti i u zatvoru zbog, primjerice, ozljeđivanja dupina ili izlova periske. Kazneni zakon propisuje kaznu do tri godine za usmrćivanje, uništavanje, posjedovanje, hvatanje ili uzimanje jedinki strogo zaštićenih vrsta (Članak 200. Kaznenog zakona). Nama se čini da turisti niti ne znaju što je zabranjeno, a još manje da mogu biti kažnjeni. Ipak s jedne strane želimo štiti more, a onda s druge želimo zaraditi prodajom riba turistima, iskorištavajući to da bi oni sve probali, a radi se o milijunima ljudi koji dolaze i more taj pritisak i potražnju ne može izdržati."

FOTO: Prijatelji životinja

Pozivati na zaštitu, a ne na iskorištavanje

Iz Udruge stoga napominju da moramo promijeniti i način komunikacije. Ne pozvati na iskorištavanje već pozivati na zaštitu, a nema prave zaštite bez prestanka iskorištavanja mora. “Jasno je kako moru možemo pomoći, tako da ga pustimo na miru, da pustimo njegove stanovnike na miru, da pustimo i mreže i udice, uživamo u ljepotama mora i učimo da je zlo izvaditi ijedan život iz mora.”

Na naš upit gdje bi se sve mogli osvanuti edukativni plakati ili ploče, odgovorili su: "Trebali bi osvanuti kod svake plaže, kod svakog turističkog info centra, a jumbo plakati uz ceste koje idu prema moru, no za to se moraju pobrinuti nadležne institucije. Mi to za resurse nažalost nemamo. No, olakšali smo postupak izradom vizuala za tabele i plakate te lokalne zajednice to samo trebaju iskoristiti. Ako ništa ne uložimo, rezultata neće ni biti, a scene turista s periskama ispod ruke opet će se ponavljati. Zajedničkim snagama to moramo zaustaviti."

Osvrnuli su se i na to koje su sve vrste u Jadranu strogo zaštićene i zašto. Kako je popis zaštićenih vrsta u Jadranskom moru velik, ovdje navede samo neke. Od sisavaca to su sredozemna medvjedica, obični i dobri dupin, kitovi koji se pronađu u našem moru, od gmazova glavata i zelena želva, od riba pas tupan i pas modrulj, jegulja, konjić dugokljunić i ostali. Podaci o zaštićenim vrstama mogu se pronaći na stranicama croatia.hr.

"Razlog njihove ugroze su već navedeni problemi, plastika i mikroplastika te ribolov, pomorski promet ali i sve veće posljedice globalnog zatopljenja. Naime, viša temperatura u morima mijenja stilove života životinja, tjera ih da se sele na hladnija mjesta koja možda nisu pogodna za njih s obzirom na hranu ili druge ekološke varijable. Također, radi promjena u temperaturi u Jadransko more nam dolaze strane vrste, dodatno remeteći prirodnu ravnotežu natječući se s domaćim vrstama za resurse", poručili su iz Prijatelja životinja.

FOTO: Prijatelji životinja

Opustošeno Jadransko more

Iz Udruge su dodali kako je također upitno koliko zaista štitimo zaštićene vrste radi praksi poput pridnenih koća koje neselektivno love sve pred sobom pa usput pokupe i spomenutu jegulju. U industriji to su kolateralne žrtve koje se po ulovu vraćaju mrtve u more. To je prevelika i neopravdiva šteta za već opustošeno Jadransko more.

Divovska hobotnica privukla veliku pažnju: 'Zaštićeno je manje od jedan posto otvorenog mora'

Za kraj su uputili poruku svim ljudima i kupačima.

"Molimo sve da prijavljuju svako pecanje, vađenje, mučenje riba i drugih morskih životinja na plažama i obali. Neka plaža budu mjesta gdje nećemo gledati smrt. Ako što želimo izvući iz mora neka to bude neki otpad. Umjesto da jedemo ribe i time ih osudimo na smrt gušenjem ili u slučaju jastoga da ih žive skuhaju, birajmo zdravu biljnu hranu bez žive i drugih teških metala koje se, nažalost, nalaze u moru. U ribama možemo uživati tako da ih promatramo kroz maske ili brodove sa staklom. Budimo ponosni  i zahvalni što smo imali prilike uživati u moru i imati uspomene koje nisu uzrokovale smrt niti jednog morskog bića."

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena" kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.