Osim kornjača, iz morskih dubina prijete vam i ove životinje

Neven Iveša, biologije sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, za N1 je naveo s kojim se opasnim vrstama najčešće možemo susreti ako ljetujemo na Jadranu.

"Opasni organizmi koji obitavaju u Jadranu mogu se svrstati u nekoliko kategorija: organizmi koji posjeduju otrovne bodlje poput riba iz skupine paukovki i bodeljki, ribe koje posjeduju nazubljene i otrovne bodlje na bazi repa (golubovke i žutuge), ribe čiji je ugriz bolan (murine i ugori), ribe s krvnim toksinima (jeguljke) te ribe koje u visceralnoj šupljini nakupljaju iznimno opasan tetradotoksin kao npr. srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus)", objasnio je Iveša.

Međutim, srebrnopruga napuhača vrlo je rijetka u Jadranu jer preferira ipak tropska mora. 

"Osim njih, u Jadranu je detektirana i jedna vrsta ribe pauna (Pterois miles) koja ima vrlo otrovne bodlje te kao i većina novih vrsta najčešće se pronalaze na području istočnog Sredozemlja, a na Jadranu, na njegovom jugu", dodao je.

Iveša je naveo još nekoliko životinja s kojima se možemo susresti u Jadranu, a koje mogu biti opasne. "Osim navedenih skupina, među predstavnicima skupine želatinoznog planktona postoje opasne vrste, odnosno meduzoidni oblici nekih žarnjaka iz razreda režnjaka i obrubnjaka. Među njima valja istaknuti vrstu morsku mjesečinu (Pelagia noctiluca) čije su jedinke već sada zabilježene na južnom Jadranu i kompas meduzu (Chrysaora hysoscella) koja je detektirana na sjeveru Jadrana.

Realno gledajući, svi žarnjaci predstavljaju opasnost za kupače budući da posjeduju žarne stanice koje im koriste za lov i obranu. U tom pogledu i neki koralji kao npr. relativno česta vrsta kao što je smeđa vlasulja (Anemonia viridis) mogu izazvati neugodne opekline na koži", ističe Iveša u razgovoru za N1.

Napominje da u našem moru ima i morskih pasa, uključujući i veliku bijelu psinu koja je opasna, ali je iznimno rijetka. No, susreti kupača na Jadranu i morskih pasa su jako rijetki.

"Među opasnim vrstama postoje i one koje su zakonom zaštićene kao npr. žutuga (Dasyatis pastinaca) te većina većih pelagičnih morskih pasa kao npr. pas modrulj (Prionace glauca) i pas kučak (Isurus oxyrinchus) koji zajedno pripadaju skupini općenito ugroženih riba hrskavičnjača", navodi Iveša.

Naglašava da je bitno dobro se informirati o načinu rukovanja i susretu s pojedinim vrstama, konzumaciji njihova mesa i slično. "Čak i bezazleni školjkaši mogu biti iznimno opasni za ljudsko zdravlje ako se konzumiraju iz područja koja su opterećena zagađenjem kao i ježinci koji svojim bodljama mogu izazvati neugodna mehanička oštećenja tkiva i sekundarne infekcije". 

"Životinje s kojima je susret nešto češći i s kojima treba biti oprezan su meduze, vlasulje, vatreni crv, riba pauk, škarpina, raža, golub. Niti jedna od ovih životinja ne napada čovjeka, već su opasne isključivo zbog njihovih mehanizama za obranu. U prirodi vrijedi pravilo 'ne diram te, ne diraj me'", rekla je Zrinka Jakl, voditeljica Programa zaštite prirode u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.