One su simbol Svih Svetih i Dušnog dana: Evo kako je započela tradicija krizantema

 U hrvatskoj tradiciji i kulturi već je uvrijeđeno pravilo da su krizanteme simbol života, smrti i žaljenja, ali i velike snage koja je potrebna kako bismo preboljeli gubitak voljenje osobe. Iz tog razloga mnogi Hrvati ovih danas grbove svojih najmilijih ukrasili su upravo ovim cvijećem. 
Treba dodati i kako su latice krizanteme otporne na niske temperature pa su prigodne upravo za hladnije vrijeme koje prati Svi Svete i Dušni dan. 

Krizantema (Chrysanthemum) je rod s tridesetak višegodišnjih cvjetnica iz porodice glavočika. S obzirom na to da u našim krajevima cvate u studenom i zaštitno je cvijeće tog mjeseca, ljudi su je počeli nositi voljenima na grob u sklopu blagdana Svih svetih.

Zanimljivo je da je ovaj snažan, ali i nježan cvijeta zagrobnim životom povezan još od antike. Stari Grci su vjerovali da ih štiti od zlih duhova pa su ih postavljali na grobove svojih najmilijih. Ipak, smatrali su da se jednom posađena krizantema više ne smije ubrati s groba jer će tada osobu doživotno pratiti nesreća.

FOTO: Nikola Vilic / CROPIX

Sve je započelo...

Međutim, tradicija kakvu danas poznajemo započela je 1919. godine u Francuskoj, odnosno, godinu dana nakon prve godišnjice Dana primirja u Prvom svjetskom ratu.

Tadašnji predsjednik Raymond Poincare naredio je da se položi cvijeće na grobove preminulih u ratu. S obzirom na to da su krizanteme u to vrijeme bile jedne od rijetkih cvjetova u cvatu, poslužili su se s 30 tisuća krizantema i tako se rodila ova tradicija.

Danas obilježavamo blagdan Svih svetih, a sutra Dušni dan: Znate li razliku?

U SAD-u krizanteme nisu poveze s blagdanom Svih svetih, već ih se često može vidjeti na vjenčanjima, dok su u Australiji tradicionalni poklon za Majčin dan. Zlatni cvijet, kako doslovno možemo prevesti Chrysanthemum, tako je nazvao švedski botaničar Carl Linnaeus još u 17. stoljeću.