KAKAV SCENARIJ NAS ČEKA?

Objavljena karta što bi se dogodilo da se sav led otopi: Evo kako bi izgledala Hrvatska

Autor

db

Klimatske promjene izazvane globalnim zagrijavanjem sve više mijenjaju ekosustave diljem svijeta, a jedan od najopasnijih učinaka svakako je porast razine mora. Znanstvenici upozoravaju da bi otapanje arktičkog i antarktičkog leda moglo imati dramatične posljedice za obalu, ugrožavajući živote stotina milijuna ljudi, možda i milijardu.

12.03.2025. u 14:31
Ispiši članak

Prema procjeni National Geographica iz 2015., u slučaju topljenja ledenih pokrova, razina mora mogla bi porasti za čak 65 metara. Iako ovaj scenarij zvuči ekstremno, nije nemoguć ako trenutni trendovi klimatskih promjena nastave. Ledeni pokrovi Arktika i Antarktike već pokazuju znakove ubrzanog topljenja, dok proces otapanja ledenjaka na Grenlandu i planinskim ledenjacima diljem svijeta dodatno pogoršava situaciju.

Dva ključna faktora uzrokuju porast razine mora. Prvo, kako globalne temperature rastu, polarni ledeni pokrovi i glečeri počinju se topiti, oslobađajući ogromne količine vode koja završava u oceanima. Drugi faktor je zagrijavanje oceana koje uzrokuje širenje morske vode – toplija voda zauzima veći volumen, čime dodatno podiže razinu mora.

U najgorem scenariju, ako se cijeli arktički i antarktički ledeni pokrov otopi, gradovi poput New Yorka, Londona, Šangaja i Tokija mogli bi se naći pod vodom. Priobalna područja diljem svijeta bila bi potpuno potopljena, a milijuni ljudi prisiljeni na masovne migracije. Za Hrvatsku, ovo bi značilo katastrofu za obalu i mnoge njezine povijesne gradove. Dubrovnik, Split, Zadar, Šibenik i drugi gradovi smješteni na niskim nadmorskim visinama, mogli bi biti ozbiljno ugroženi.

FOTO: Unsplash

Najcrnja verzija budućnosti

Pored gradova, brojni hrvatski otoci, poput Hvara, Korčule i Visa, također su u opasnosti, a naša obala bi se nepovratno promijenila. Rijeka Neretva, koja već sada ima problema s prodorom morske vode, mogla bi biti potpuno poplavljena, što bi značilo gubitak plodnih poljoprivrednih zemljišta. 

U globalnom kontekstu, nizinske zemlje poput Nizozemske i Bangladeša već sada se suočavaju s prijetnjom od potopa, a takvi scenariji mogli bi uzrokovati globalne nestašice hrane i izuzetne ekonomske troškove. Ekološke posljedice također bi bile zastrašujuće, uz nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Znanstvenici upozoravaju da bi otapanje permafrosta moglo osloboditi velike količine metana, snažnog stakleničkog plina, što bi dodatno ubrzalo klimatske promjene.

Burno oko klimatskih promjena: 'Zeleni radikali okreću milijarde, a ljude se osiromašuje'

Bitno je naglasiti da se ovakav katastrofični scenarij ne predviđa u bliskoj budućnosti. Stručnjaci smatraju da su smanjenje emisija stakleničkih plinova, prelazak na obnovljive izvore energije i zaštita ekosustava ključni koraci u ublažavanju ovog rizika. Iako ovaj najgori scenarij predstavlja najcrnju verziju budućnosti, porast razine mora već je realna prijetnja. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.