ZIMSKO RAČUNANJE VREMENA Otkrivamo prednosti i nedostatke, posebno upozorenje imamo za vozače!

Zimsko računanje vremena traje do ožujka iduće godine, kad će se vrijeme pomaknuti posljednji put, naravno, ako Hrvatska odluči prijeći na ljetno računanje vremena.

Kao što ste vjerojatno već čuli, Europska komisija nedavno je ukinula 'pomicanje sata' svakih pola godine i državama članicama dala rok do ožujka iduće godine, da odluče žele li tada prijeći na ljetno vrijeme ili ostati na 'zimskom' na kakvo ćemo prijeći u noći sa subote na nedjelju.

Pomicanje sata u praksi je prvi put primijenjeno u Njemačkoj i Austro - ugarskoj, 1916. odnosno tijekom Prvog svjetskog rata, uglavnom kako bi se što više koristilo danje svjetlo (kako bi se manje trošila električna energija), a iz istog razloga za pomicanje sata ubrzo se odlučila i Velika Britanija. 

Budući da je Hrvatska tada bila dio Austro-Ugarske, obaveza pomicanja kazaljki na satu također je uvedena 1916., a kazaljke su se micale iz za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i NDH.

Uslijedila je pauza, da bi se praksa pomicanja vremena, koju je Hrvatska naslijedila nakon osamostaljenja i koja vrijedi i danas, ponovno uvela 1983. 

Budući da polugodišnje promjene vremena (zimsko i ljetno računanje vremena) više ne donose nikakve uštede električne energije, a promjene negativno utječu na zdravlje i sigurnost u prometu, nakon provedene ankete među građanima EU, donesena je odluka o ukidanju te prakse.

Prednosti, nedostaci i savjeti 

Psihologinja Lea Maričić iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" objasnila je što nam donosi zimsko računanje vremena?!

Prednosti

Obitelji se u zimskom periodu više druže i razgovaraju što rezultira boljim odnosima i kvalitetnijim provođenjem zajedničkog vremena. Vjerojatno je to zato što se manje vremena provodi vani zbog nižih temperatura i ranijeg padanja mraka.

Psiholozi i drugi stručnjaci za spavanje tvrde kako se većina teže prilagođava proljetnom nego li jesenskom pomicanju vremena upravo zato što gubimo jedan sat sna.

Organizmu lakše pada prelazak na zimsko, nego na ljetno vrijeme jer očito je manji napor spavati duže, nego kraće. 

Švedski znanstvenici, proučivši podatke o tisućama pacijenata unatrag dvadeset godina, zaključili su da broj srčanih udara opada u tjednu nakon vraćanja sata unazad za 21%. Situacija je obrnuta u proljeće - stopa srčanih udara raste u sedam dana poslije pomicanja sata unaprijed.

Štetan učinak po srce najizrazitiji je u prva tri dana nakon nedjelje u kojoj se prelazi na ljetno računanje vremena.

Nedostaci

U jesen samo manjina zapravo dobije taj obećani dodatni sat spavanja. Tijekom narednih tjedan dana, mnogi se probude ranije, imaju više problema sa spavanjem, a veća je vjerojatnost da se probude tijekom noći. Osobe koji kraće spavaju do 7,5 sati i rano ustaju imaju najviše problema s prilagodbom na novi raspored.

Prelazak na zimsko računanje vremena može biti povezan sa sezonskim poremećajem raspoloženja, odnosno jesenskom depresijom. Zbog kraćeg dana tj. manje dnevnog svjetla neki bi mogli osjetiti simptome, kao što su manjak energije, bezvoljnost, jači apetit, poremećaje spavanja, pojačanu želju za slatkim i smanjenu spolnu aktivnost.

Općenito, "igranje“ s prirodnim ciklusom uzrokuje smanjenu produktivnost i gubitak interesa za rad, smatraju znanstvenici, napominjući kako pomičući satove postajemo podložniji bolestima i svakako umorniji te podložniji vremenskim promjenama kao što je južina. 

Dolazi do nedostatka vitamina D koji mnogi u najvećim količinama crpe iz sunčevih zraka. S obzirom na to da je sunca manje, potrebno je uravnotežiti prehranu. U hranu bogatu vitaminom D prvenstveno spada riba, goveđa jetra, žumanjak jajeta, sir i mliječni proizvodi, neke vrste gljiva i kvasac.

Američki su znanstvenici otkrili da se u mjesec dana nakon zadnje nedjelje u listopadu događa više prometnih nesreća nego u ostatku godine, dok je nesreća najmanje u prvim tjednima ljetnog računanja vremena. Ovu pojavu vjerojatno uzrokuje raniji sumrak nakon što se kazaljke ili brojke na satu pomaknu za šezdeset minuta unatrag. Stoga pješaci, vozači automobila i bicikala trebaju biti na dodatnom oprezu.

Savjeti 

Ljudi, kao i životinje, imaju unutrašnji biološki sat koji je prirodno usklađen s dnevnim svjetlom, neovisno o onome što pokazuju uređaji za mjerenje vremena. Sljedeći tjedan, nakon što prestajemo s ljetnim računanjem vremena, a ujedno i ranijim padanjem mraka, vjerojatno ćemo se osjećati pospanima malo ranije nego što je uobičajeno i bit u mogućnosti da se probudimo ranije nego obično.

Prijevremeni odlazak na spavanje mogli bismo izbjeći s nekoliko savjeta kojih bi se trebali držati samo kraće vrijeme nakon početka zimskog računanja vremena.

Budući da nedjeljno izležavanje većini može zvučati vrlo primamljivo, mnogi će teško odoljeti iskušenju da na najduži dan godine odspavaju još jedan sat. Nastojte to izbjeći jer time, nakon sedam mjeseci ljetnog računanja vremena, provodite „nasilje“ nad ritmom na koji ste navikli.
Nastojte ići u krevet i buditi se u isto vrijeme kao što ste to činili i do sada.

Duga spavanja vikendom nastojte smanjiti na minimum jer ćete time stvoriti osjećaj da vam nedostaje sna tijekom radnog tjedna.
Izlažite se prirodnoj svjetlosti tijekom dana i večeri. S prvim padanjem mraka uključite svjetla u kući kako bi upozorili mozak da još nije vrijeme za spavanje. Izlaganje svjetlosti je bitno jer tako sprječavamo izlučivanje melatonina - hormona kojeg tijelo prirodno proizvodi i potiče umor.

Jutra nastojte učiniti što mračnijima jer svjetlost prirodno govori tijelu kada je vrijeme za buđenje. Budući da vam je , u ovom slučaju, cilj ostati dulje u krevetu, zamračite spavaću sobu prije spavanja navlačenjem zastora ili spuštanjem roleta. 

Upozorenje za vozače

Za kraj, donosimo posebno upozorenje vozačima! Hrvatski autoklub upozorava vozače da tijekom zimskog računanja vremena na motornim vozilima, za vrijeme vožnje i danju moraju imati upaljena dnevna ili kratka svjetla kako je to navedeno u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/2008, čl. 102).

Motociklisti, pak, znaju da cijele godine moraju imati upaljena svjetla za vožnje na svojim motociklima.

Ukratko, budući da je pred nama vrijeme magle, mokrih i skliskih kolnika, ne zaboravite nekoliko osnovnih pravila:

• Provjerite stanje guma i metlica brisača.
• Obvezno uključiti kratka svjetla i danju, bez obzira na vidljivost.
• Držati propisani sigurnosni razmak između vozila, osobito kod vožnje u koloni.
• Izbjegavati nagla kočenja.
• Voziti opreznije.