POZNATI I SLAVNI Ovo su slijepe i slabovidne osobe koje su oblikovale svijet oko nas

Kroz razgovore s njima vidjeli smo kako mnogi od njih ostvaruju privatne i poslovne ciljeve unatoč problemima s vidom. Svrha ovog članka je pružiti inspirativne priče osoba koje su imale oštećenja vida, a značajno su utjecale na društveno-političku zbilju kakvu danas poznajemo.

O mnogim poznatim i slavnim osoba kroz povijest znamo uglavnom ono po čemu su zadužili svijet. Međutim, neke od njih su bile slijepe ili slabovidne osobe, a da moderno društvo toga nije ni svjesno. Primjerice jeste li znali da je Homer vjerojatno bio slijep? Ili da je Galileo Galilei oslijepio tijekom svojih istraživanja svijeta? Ili pak da je Marla Runyan prva slijepa osoba koje se natjecala na Olimpijskim igrama? Ovo je lista samo nekih od istaknutih pojedinaca koji su unatoč sljepoći i oštećenjima vida ostavili neizbrisiv biljeg u našoj povijesti, kulturi i društvu.

Louis Braille (4. siječnja 1809. – 6. siječnja 1852.)

Louis Braille oslijepio je nakon što se slučajno ubo očevim šilom u oko. Međutim, kasnije je postao izumitelj i dizajner brajičnog pisma, koje slijepim osobama omogućuje čitanje opipom niza organiziranih izbočina koje predstavljaju slova. Njegov koncept promijenio je svijet, prvenstveno zato što su nakon njegova izuma slijepe osobe mogle čitati jednako kao i osobe koje nemaju problem s vidom. Stoga, se može reći, da nije bilo sljepoće Luisa Braillea nikada se ne bi izumila metoda čitanja za slijepe i slabovidne osobe te one ne bi mogle uživati u pričama ili biti u stanju razumjeti važnost pisanih materijala.

Helen Adams Keller (27. lipnja 1880. – 1. lipnja 1968.)

Helen Adams Keller bila je američka spisateljica, aktivistica i predavačica. Njena važnost je u tome što je bila prva gluho/slijepa osoba koja je završila fakultet. Keller nije rođena slijepa i gluha. Njena sljepoća i gluhoća posljedica su bolesti od koje je oboljela sa svega devetnaest mjeseci. Njeni biografi smatraju da je vjerojatno u pitanju bilo ne liječeni šarlah ili meningitis. Međutim, Keller je postala svjetski poznata spisateljica, a možda i važnije jedna od prvih osoba koja je sustavno zagovarala prava osoba s invaliditetom, prvenstveno slijepih, slabovidnih i gluhih osoba.

Homer

Gotovo ne postoji osoba na svijetu koja nije upoznata s djelom starogrčkog epskog pjesnika i autora epskog djela Ilijade i Odiseje, Homerom. Međutim, malo tko zna da mnogi istraživači njegova života i rada vjeruju kako je Homer zapravo bio slijep. Nažalost, ne zna se točna godina njegova rođenja i smrti, ali ono što se zna da su ga mnogi Grci smatrali svojim učiteljem. Uzmemo li u obzir tezu da je Homer zapravo bio slijep ili osoba s teškim oštećenjem vida, njegov utjecaj na temelje društva koje se povijesno razvijalo sve do danas još su veći i bitniji upravo zbog razloga jer ono što znamo o atičkom dobu starih Grka proizašlo je iz "pera" slijepe osobe.

Ray Charles (23. rujna 1930. – 10. lipnja 2004.)

Poznatiji pod umjetničkim imenom Ray Charles, bio je američki pijanist i glazbenik koji je oblikovao zvuk jazza i bluesa. Charles je počeo gubiti vid u dobi od četiri ili pet godina, a oslijepio je do sedme godine, vjerojatno kao posljedica glaukoma. Međutim, njegov glazbeni utjecaj formirao je generacije glazbenika, a još uvijek mnogi mladi željni uspjeha u glazbenim vodama traže inspiraciju u njegovim pjesmama i životu. Zanimljivo je da ga je njegov kolega Frank Sinatra nazvao "jedinim pravim genijem u glazbi". Godine 2004. časopis Rolling Stone stavio je Ray Charlesa na deseto mjesto na svojoj listi 100 najvećih umjetnika svih vremena, ali i također kao broj dva na njihovoj listi 100 najvećih pjevača svih vremena.

Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.)

Franklin, ponekad poznatiji kao FDR, bio je 32. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i odigrao je jednu od ključnih ulogu tijekom Drugog svjetskog rata. Kako bi postigao da se SAD oporavi od posljedica svjetske gospodarske krize, okružio se intelektualcima i stručnjacima savjetnicima (tzv. brain trust: trust mozgova) s pomoću kojih je proveo velik program gospodarsko-socijalnih reformi. Ta je nova politika miješanja države u gospodarstvo (državni intervencionizam umjesto liberalne države) poznata kao New Deal. Politiku "velike batine" (big stick) prema državama Južne i Srednje Amerike zamijenio je politikom "dobroga susjedstva". Sa SSSR-om je 1933. uspostavio diplomatske odnose. Godine 1936. bio je izabran za predsjednika drugi put, a 1940. treći put.

Napuštajući izolacionizam, suprotstavio se agresiji sila Osovine. Iako je SAD u načelu bio neutralan, Roosevelt je u korist Saveznika proveo načelo cash and carry (plati pa nosi) za nabavu oružja, koje je 1941. zamijenio Zakon o zajmu i najmu (Lend-Lease Act: prodaja ratnih potrepština uz odgodu plaćanja). Napadom Japanaca na Pearl Harbor (7. XII. 1941) i navještenjem rata Hitlerovoj Njemačkoj (11. XII. 1941) SAD je ušao u II. svjetski rat, koji je Roosevelt energično vodio te je Saveznicima protiv Osovine stavio na raspolaganje golem ratni potencijal svoje zemlje. Iako je bio za potpuno slamanje Njemačke, odgađao je donošenje konkretnih planova za poraće radi očuvanja sloge među Saveznicima (policy of postponement: politika odgađanja). Posebno se zauzimao za očuvanje dobrih odnosa sa SSSR-om i bio je spreman na priznanje njegovih "legitimnih interesa". Razvijao je ideju poratne kolektivne sigurnosti, po kojoj bi velike sile bile "svjetski policajci" (SAD, Velika Britanija, SSSR, Kina), što se odrazilo na strukturu UN-a (stalne članice Vijeća sigurnosti). Godine 1944. bio je izabran četvrti put za predsjednika, što je jedinstven slučaj u povijesti SAD-a. Roosevelt je svojim krhkim izgledom (zbog teškog invaliditeta) postao simbol izmučenog Zapada, koji je unatoč svim problemima ipak ne slomljiv. Roosevelt je svoj invaliditet pokušao sakriti što je bolje mogao, stoga ne čudi da mnogi ne znaju da je bolovao od teškog oštećenja vida. Uoči završetka II. svjetskog rata umro je od moždanoga krvarenja.

Galileo Galilei (15. veljače 1564. – 8. siječnja 1642.)

Galileo Galilei bio je toskanski (talijanski) astronom, matematičar, fizičar i filozof koji je uvelike zaslužan za znanstvenu revoluciju. Neka od njegovih postignuća uključuju poboljšanja teleskopa, ubrzanog gibanja i astronomskih promatranja. Galileo je prvi otkrio četiri najveća Jupiterova satelita (mjeseca) koji su njemu u čast nazvani Galilejevi mjeseci. Galileo je također poboljšao dizajn kompasa i na kraju se suprotstavio geocentričnom pogledu. Zanimljivo je da mu se vid počeo pogoršavati u dobi od 68 godina, a iako istraživači koji se bave njegovim životom još nisu otkrili razlog gubitka vida, zna se da je do kraja život bolest napredovala do potpune sljepoće.

Stevie Wonder (13. svibnja 1950.)

Rođen je kao Steveland Hardaway Judkins, kasnije je promijenio ime u Steveland Hardaway Morris. Wonder je američki pjevač, tekstopisac, multiinstrumentalist i producent. Slijep od djetinjstva, a prvi ugovor s Motown Recordsom potpisao je  u dobi od dvanaest godina, te nastavilo nastupati i snimati za istu glazbenu kuću sve do danas. Wonder je rođen kao nedonošče te se smatra kako je oslijepio jer u inkubatoru u kojem je bio nakon poroda nije bilo dovoljno kisika, što je dovelo do destruktivnog očnog poremećaja koji utječe na mrežnicu. Stevie se promaknuo u istaknutu figuru popularne glazbe tijekom druge polovice 20. stoljeća, a snimio je više od trideset američkih top deset hitova i osvojio dvadeset i dvije nagrade Grammy, kao i nagrade za životno djelo. Također, osvojio je Oscara za najbolju pjesmu, a primljen je i u Rock and Roll i Songwriters Hall of Fame. Američki glazbeni časopis Rolling Stone proglasio ga je devetim najvećim pjevačem svih vremena.

John Milton (9. prosinca 1608. – 8. studenog 1674.)

John Milton bio je državni službenik, engleski pjesnik i prozni polemičar. Milton je bio poznat po svojoj epskoj pjesmi 'Izgubljeni raj', kao i po svojim radikalnim pogledima na republikansku religiju. Nikada se nije dobro prilagodio u školi, a izbačen je iz škole jer je fizički napao učitelja. Na kraju mir je pronašao u pisanju poezije na engleskom, latinskom i talijanskom jeziku. John Milton oslijepio je u dobi od 43 godine 1651. i napisao je knjige koje sadrže citate o tome kako ga je to iskustvo ponekad činilo jadnim.

James Thurber (8. prosinca 1894. – 2. studenog 1961.)

James Thurber bio je komičar i karikaturist najpoznatiji po svojim doprinosima časopisu New Yorker. Thurber je imao dva brata, Williama i Roberta. Oslijepio je tijekom igre kada ga je William pogodio drvenom strijelom u oko. Zbog te ozljede kasnije je potpuno oslijepio. Tijekom djetinjstva nije mogao sudjelovati u sportu i aktivnostima zbog svoje ozljede, a umjesto toga razvio je kreativnu maštu, koju je podijelio u svojim spisima.

Claude Monet (14. studenog 1840. – 5. prosinca 1926.)

Također poznat kao Oscar-Claude Monet ili Claude Oscar Monet, bio je utemeljitelj francuskog impresionističkog slikarstva te najdosljedniji i najplodniji praktičar filozofije pokreta izražavanja vlastite percepcije. Izraz "impresionizam" izveden je iz naslova njegove slike Impresija, Izlazak sunca. Njegova popularnost i slava rasle su s njegovim djelima, ali već 1907. imao je "probleme s vidom". Počeo je slijepiti, međutim i dalje je slikao, iako mu se vid pogoršavao. Zanimljivo, nije prestao slikati sve dok u potpunosti nije oslijepio. U posljednjem desetljeću svog života Monet je naslikao grupu velikih murala s lopočima za Musée de l’Orangerie (umjetnička galerija impresionističkih i postimpresionističkih slika smještena na Place de la Concorde, Pariz) u Parizu, iako je već bio "gotovo" slijep.

Andrea Angel Bocelli (22. rujna 1958.)

Andrea je talijanski tenor i snimio je na desetke pop i klasičnih albuma, kao i sedam kompletnih opera. Prodao je više od 65 milijuna albuma diljem svijeta. Već pri rođenju bilo je vidljivo da ima problema s vidom, a nakon posjeta mnogim liječnicima Bocelliju je dijagnosticiran glaukom. Godine 1970., u dobi od 12 godina, potpuno je izgubio vid nakon nesreće tijekom nogometne utakmice. Kao dječak, Bocelli je pokazivao veliku strast prema glazbi. Sa šest godina krenuo je na satove klavira prije nego što je naučio svirati flautu, saksofon, trubu, trombon, harfu, gitaru i bubnjeve. Jednom je rekao: "Ne mislim da pjevač odlučuje pjevati, drugi su ti koji svojim reakcijama biraju da pjevaš." Bocelli je pjevao s mnogim velikim glazbenim imenima poput Pavarottija.

Joseph Pulitzer (10. travnja 1847. – 29. listopada 1911.)

Pulitzer je bio mađarsko-američki izdavač najpoznatiji po posthumnoj ustanovi Pulitzerove nagrade (zajedno s Williamom Randolphom Hearstom). Godine 1882. Pulitzer je kupio New York World, novine koje su gubile 40.000 dolara godišnje, za 346.000 dolara od Jaya Goulda. Pulitzer je svoj fokus prebacio na priče o ljudskim interesima, skandalima i senzacionalizmu. U dobi od 42 godine Joseph je oslijepio zbog odvajanja mrežnice što mu nije ostavilo drugog izbora nego otići u mirovinu.

Horatio Nelson (29. rujna 1758. – 21. listopada 1805.)

Nelson je bio britanski časnik poznat po službi u Kraljevskoj mornarici, osobito tijekom Napoleonskih ratova. Rođen je u bogatoj obitelji iz Norfolka, a pridružio se mornarici pod utjecajem svog ujaka Mauricea Sucklinga. Brzo je napredovao kroz činove i služio s vodećim mornaričkim zapovjednicima u razdoblju prije nego što je dobio vlastitu komandu 1778. Stekao je ugled u službi svojom osobnom hrabrošću i čvrstim shvaćanjem taktike, ali je nakon završetka patio od bolesti i nezaposlenosti. Izbijanje francuskih revolucionarnih ratova omogućilo je Nelsonu da se vrati u službu, gdje je bio posebno aktivan na Mediteranu. U borbama je više puta ranjen, izgubio je veći dio jedne ruke i vid na jedno oko. Izvojevao je nekoliko pobjeda, uključujući bitku kod Trafalgara 1805., tijekom koje je poginuo. Njegova smrt kod Trafalgara osigurala mu je mjesto nacionalnog heroja u Engleskoj.

Marla Runyan (4. siječnja 1969.)

Marla Runyan je maratonka koja je u potpunosti slijepa. Trostruka je državna prvakinja u utrci na 5000 metara za žene. Njena karijera trkačice svjetske klase započela je 1999. na Panameričkim igrama, gdje je pobijedila u utrci na 1500 metara. Sljedeće godine zauzela je osmo mjesto u utrci na 1500 metara na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000., čime je Runyan postala prva slijepa sportašica koja se natjecala na Igrama i bila najbolja Amerikanka u toj disciplini.

Thomas Gore (10. prosinca 1870. – 16. ožujka 1949.)

Gore je bio demokratski političar. Oslijepio je kao dijete zbog dvije odvojene nesreće, ali nije odustao od svog sna da postane senator. Godine 1907. izabran je u Senat kao jedan od prva dva senatora iz nove države Oklahoma. Bio je ponovno biran 1908. i 1914., ali je poražen 1920. Bio je poznat kao član progresivnog krila Demokratske stranke, koji je radio s republikancima poput Roberta La Follettea.

Za više o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr

Projekt "Jednake mogućnosti" sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 400.058,88 HRK. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta iznosi 470.657,50 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Generacije.hr.