'ČITAMO OD MALENA'

Plenković se uključio u akciju Dana i Noći knjige i objavio fotografiju s djecom

Autor

js

U povodu Dana hrvatske knjige i Svjetskog dana knjige i autorskih prava danas se održava najveća domaća manifestacija posvećena knjizi – Noć knjige. Njezino zaštitno lice ove je godine već poznati patuljak Čituljak koji nosi poruku S Knjigom nisi izoliran!

23.04.2020. u 12:10
Ispiši članak

Akciji se priključio i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

"Čitamo od malena", objavio je Plenković na društvenim mrežama uz fotografiju s djecom.

Čitanost u Hrvatskoj u proteklih je godinu dana narasla za sedam posto, s prošlogodišnjih 42 na 49 posto, pokazuju to rezultati istraživanja o čitanosti i kupovini knjiga koje je u ožujku ove godine u povodu Noći knjige na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu.

"Zahvaljujući entuzijazmu organizacija i pojedinaca kojima je krajnji cilj povećanje čitanosti i kupovine knjiga, imamo vidljiv pomak u njihovim nastojanjima. Ovih 49 posto čitača odnosi na postotak osoba u Republici Hrvatskoj u dobi od 16 godina i više koji su u zadnjih godinu dana pročitali barem jednu knjigu, izuzev obavezne literature u školama", objašnjava Tamara Kraus iz agencije Kvaka.  

Među čitačima najviše je onih koji u godinu dana pročitaju dvije knjige. Knjige češće od ostalih čitaju žene, njih 55 posto, osobe u dobi od 26 do 35 godina, njih 60 posto i visokoobrazovane osobe – 78 posto. Pročitane knjige najviše se posuđuju u knjižnicama (44 posto) ili se kupuju (38 posto), a u većoj ih mjeri kupuju mlađe osobe u dobi od 26 do 35 godina i oni s višim primanjima kućanstva. Kada je u pitanju vrsta pročitanih knjiga, tu nema velikih promjena u odnosu na prošle godine – i dalje je najčitanija beletristika (65 posto), slijede publicistika i stručne/znanstvene knjige (po 27 posto) te priručnici (22 posto). Beletristiku češće od ostalih čitaju žene (78 posto) i starije osobe od 56 do 65 godina (75 posto), dok publicistiku preferiraju osobe u dobi od 46 do 65 godina (36 posto) i visokoobrazovani (35 posto).

Postoji određeni trend stagnacije kada je u pitanju kupovina knjiga u Hrvatskoj: 23 posto građana Hrvatske kupilo je barem jednu knjigu u zadnja tri mjeseca, što je izjednačeno s rezultatima unatrag četiri godine (24 posto 2019. godine te 25 posto 2018. i 2017. godine). Oni koji kupuju knjige, najčešće kupuju jednu knjigu u tri mjeseca. Češće od ostalih, knjige kupuju osobe u dobi od 26 do 35 godina (36 posto), visokoobrazovane osobe (46 posto), dok s porastom primanja kućanstva raste i postotak onih koji kupuju knjige. Knjige se i dalje najčešće kupuju u knjižarama (47 posto), slijede kiosci (18 posto) te  kupovina preko interneta (15 posto), a analizirajući mjesta kupovine od 2013.  godine pa do danas, primjećuje se trend rasta kupovine knjiga preko interneta (4 posto u 2013. godini) te trend pada kupovine knjiga na kioscima (29 posto u 2013. godini).

Najčešće se kupuje beletristika, daleko više od drugih kategorija knjiga (45 posto) i tako godinama. Kategoriju knjiga, koju čine stručne knjige, publicistika, dječje, priručnici, kupuje od 20 do 30 posto građana, a treću kategoriju – strip i knjige o umjetnosti kupuje manje od 10 posto hrvatskih građana. Trend kupovanja knjiga na popustu se i dalje nastavlja, iako se u zadnje tri godine ustalio, tako i dalje nešto više od polovice građana (54 posto) kupuje knjige na popustu, a ostali po punoj cijeni.

Postotak onih koji knjige ne kupuju radi manjka interesa (43 posto) pao je u odnosu na prethodna mjerenja, a ranije uvijek preko polovice ispitanika), no i dalje predstavlja najvažniji razlog zbog kojeg se knjige ne kupuju. Zbog financijskih razloga ili zbog toga što knjige posuđuju u knjižnicama, knjige ne kupuje oko 20 posto hrvatskih građana.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.