BORBA ZA PRAVA DJECE

‘NEMA OPRAVDANJA’ Udruga Roda: Neki roditelji djecu nisu vidjeli 50 dana, imamo 51.000 potpisa i ne stajemo!

Autor

Maja Šubarić Mahmuljin/Generacija.hr

"Sve se promjene u sustavu neće dogoditi jednako brzo i lako, ali se konačno moraju dogoditi jer nema opravdanja za prakse koje se provode u hrvatskim bolnicama”, istaknula je Kristina Turudić Leko iz udruge Roda koja već tri mjeseca apelira na Ministarstvo zdravstva i sva stručna društva da omogući prisustvo roditelja ili bliske osobe svakom djetetu koje je na bolničkom liječenju.

14.07.2020. u 10:03
Ispiši članak

Pokrenuli su i peticiju za koju je prikupljeno više od 51.000 potpisa, a poručuju kako sa svojim akcijama nastavljaju sve do ispunjenja zahtjeva.

Turudić Leko je za portal Generacija.hr otkrila kada bi roditelji ponovno mogli biti uz djecu na liječenju, što planiraju dalje s peticijom, kakva je praksa u drugim zemljama po pitanju bolničkog liječenja djece za vrijeme pandemije korona virusa i što bi poručili roditeljima diljem Hrvatske.

Koji su vaši zahtjevi prema Ministarstvu zdravstva? Ima li pomaka i kada bi roditelji mogli ponovno biti uz svoju djecu više od 15 minuta?

Naši zahtjevi su ukidanje zabrane posjeta, dnevnog i cjelodnevnog smještaja uz dijete koje se nalazi na bolničkom liječenju i/ili pregledu te žurno sastavljanje epidemiološkog protokola koji će osigurati boravak roditelja ili druge djetetu bliske odrasle osobe uz dijete tijekom bolničkog liječenja. Također, tražimo proširenje prava na cjelodnevni smještaj uz dijete na bolničkom liječenju na roditelje sve malodobne djece, bez obzira na vrstu prehrane (dojeno ili ne) i dob djeteta.

Nažalost, u ovom trenutku pomaka nema, no mi idemo dalje s našim zahtjevima i akcijama.

Koliko je bolesnoj djeci važna podrška roditelja koju trenutno nemaju?

Roditelj je djetetu potreban od trenutka rođenja u rodilištu, kao i kasnije pri dugotrajnom liječenju, rutinskim zahvatima ili pregledima u bolnici i kod pedijatra. Bez obzira na dob, odvojenost od roditelja predstavlja djeci najveći izvor stresa u hospitalizaciji i uzrokom je poteškoća u djetetovom emocionalnom i psihološkom razvoju. Tijekom hospitalizacije djeca su manje uznemirena kad su roditelji uz njih.

Ako je u bolnici omogućen zajednički boravak djeteta s roditeljem, postoperativni oporavak djeteta je brži, a i same traume zbog hospitalizacije su manje. Isto tako, ostanak djeteta u bolnici predstavlja stres za cijelu obitelj. Osim odvojenosti od obitelji, uzrujanost i zabrinutost roditelja povećavaju štetne posljedice hospitalizacije na psihičko stanje djeteta.

Pokrenuli ste i Peticiju za osiguranje prava svakog djeteta na boravak uz roditelja tijekom bolničkog liječenja. Koliko je potpisa dosad prikupljeno i što planirate dalje?

Do sada je prikupljeno preko 51.000 potpisa građana i građanki, a potpise prikupljamo i dalje. U zahtjevima nas je podržalo 30 udruga, a na inicijativu dvije stručnjakinje za dječji razvoj, Tatjane Gjurković i Tee Knežević, putem peticije kojom traže revidiranje odluke o 15 minuta zajedničkog vremena hospitaliziranog djeteta s roditeljem, zahtjeve je podržalo 450 stručnjaka sa znanjima iz područja psihičkog zdravlja djece.

Kakva je situacija u drugim zemljama koje se također bore s pandemijom korona virusa? Možete li navesti neke primjere pozitivne prakse, posebice iz susjednih zemalja?

Možemo navesti pozitivne prakse iz susjednih zemalja kao što su Austrija ili Njemačka. Odvajanje roditelja od djeteta nikada nije dovedeno u pitanje pa čak ni u vrijeme pandemije Covida-19. Roditelj/skrbnik u djetetovoj pratnji prolazi “trijažu”; mjeri mu se temperatura, dezinficiraju ruke, roditelj nosi masku i biva primljen na odjel s djetetom. Roditelj ne napušta dijete, ostaje uz njega 24 sata dnevno i ne predstavlja nikakav rizik po zdravlje djeteta, medicinsko osoblje ili ostale pacijente.

Neki od roditelja nisu mogli vidjeti svoju djecu smještenu u bolnicama i više od mjesec dana. Možete li navesti neke od primjera očajnih roditelja koji vam se javljaju jer ne mogu biti podrška svojoj djeci u bolnicama?

Postoji bezbroj iskustava roditelja koji ne mogu biti uz svoju djecu. Imate primjer novorođenčeta starog tri dana koje je hospitalizirano u Zagrebu. Roditelji nisu smjeli do novorođenčeta pa čak niti odnijeti izdojeno mlijeko. Sve što su smjeli jest zvati dva puta dnevno odjel, da čuju kako im je dijete. U isto vrijeme imate roditelje koji nisu vidjeli svoje novorođenče preko 50 dana, a viđanje djeteta im je omogućeno tek uz prisustvo TV kamera. Postavlja se pitanje kakvu to prijetnju predstavljaju roditelji vlastitoj djeci, a TV ekipa od četiri do pet članova ne predstavlja?

Poseban je problem neujednačenost pravila u različitim bolnicama pa i na pojedinim odjelima iste bolnice koja je za vrijeme ove pandemije samo dodatno naglašena. Izuzetno je važno da djeca u svim dijelovima Hrvatske i sa svim dijagnozama imaju ista prava i mogućnost boravka na bolničkom liječenju uz pratnju bliske odrasle osobe.

Što biste poručili roditeljima i trudnicama diljem Hrvatske?

Roditeljima poručujemo da smo svjesne neuređenih i različitih uvjeta pod kojima bolnice u Hrvatskoj (ne)dopuštaju boravak roditelja uz dijete ili pratnju na porodu. Svjesne smo da taj problem postoji već jako dugo. Molimo ih za povjerenje – sve se promjene u sustavu neće dogoditi jednako brzo i lako, ali se konačno moraju dogoditi jer nema opravdanja za prakse koje se provode u hrvatskim bolnicama.

Od trudnica ne tražimo strpljenje jer nam je jasno da nemaju vremena biti strpljive. U svakoj komunikaciji s nadležnima zahtijevamo promjenu stava i pravila vezanih uz pratnju na porodu i inzistiramo na tome da se počnu pratiti smjernice stručnih svjetskih i europskih organizacija. Nadamo se da će unutar sustava znanost temeljena na dokazima prevladati strah. Ne pristajemo na mrvice i ne planiramo stati sve do ispunjenja zahtjeva.

Cijeli intervju pročitajte na Generacija.hr.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.