OPASNOST S MALIH EKRANA

Mislili ste da je zračenje najštetnije kod pametnih telefona? Znanost je pokazala što je pravi rizik

Autor

pv/jl

Malo više od 13 godina nakon pojave prvog iPhonea, koji nije bio prvi pametni telefon ali je označio početak svjetskog trenda, gotovo svaki čovjek na svijetu danas ima mali ekran na dlanu.

17.09.2019. u 15:17
Ispiši članak

Pametni mobiteli često se navode kao primjer tehnologije koju svi trebaju, no nisu niti znali da je trebaju dok se nije pojavila. Proširili su se poput šumskog požara u suhim ljetnim mjesecima, toliko da moramo uložiti napor da bismo se sjetili kako je izgledao život prije njih.

Usprkos njihovoj sveprisutnosti, zabrinjavajuće smo malo istraživali o njihovu utjecaju na nas. Većina ljudi najviše se boji zračenja i prosvjeduje protiv postavljanja baznih stanica, no mobiteli su puni drugih zdravstvenih opasnosti koje tek trebamo u potpunosti istražiti. Imati pametni telefon, koristiti ga svaki dan, čitati i gledati sadržaje na njemu, gledati u njega dok hodamo po ulici ili ležimo u krevetu nije nimalo bezopasno.

Krenimo s najmanje opasnim aspektom pametnih telefona - zračenjem. Elektromagnetsko zračenje koje emitiraju kako bi komunicirali s baznim stanicama je neionizirajuće - nema dovoljno energije da bi moglo oštetiti atome ili molekule u našem tijelu, čak ni dovoljno energije da izbije elektron iz pojedinog atoma. Nakon 20 godina znanstvenih ispitivanja nema dokaza da zračenje mobitela ili baznih stanica utječe na zdravlje ljudi. Dok god pričamo o zračenju radiovalovima i mikrovalovima.

Postoji i štetno zračenje?

Osim zračenja kojim mobiteli komuniciraju s drugim uređajima, postoji i zračenje kojim mobiteli komuniciraju s nama - emitiranje svjetlosti sa zaslona pametnog telefona. Sve veći broj studija, poput istraživanja provedenog na Sveučilištu u Toledu prošle godine, upozorava da ta svjetlost nije bezopasna.

Specifično, riječ je o plavoj svjetlosti - jednoj od tri boje, uz zelenu i crvenu, koje emitiraju LCD zasloni. Stručnjaci su otkrili kako plava svjetlost ubija stanice u kojima se nalaze molekule retinala, vrste vitamina A, kemijskog spoja koji je ključan za funkcioniranje fotoosjetljivih stanica u oku.

Unatoč tome, testiranje nije provedeno na ljudima i još se ne može sa sigurnošću tvrditi da svjetlost mobitela uništava vid. U svakom slučaju, Sunce je znatno jači izvor plave svjetlosti od mobitela, a dnevnoj smo svjetlosti izloženi svaki dan.

Oftalmolozi zasad ustraju u tvrdnji da gledanje u ekrane neće prouzročiti trajnu štetu očima, ali to ne znači da ne nosi i druge opasnosti. Čak i ako ne uzrokuje oštećenja na stanicama, plava svjetlost blokira proizvodnju melatonina, hormona koji je odgovoran za održavanje ciklusa spavanja i budnosti. Kada naše oči vide plavu svjetlost, naš organizam vjeruje da je još uvijek dan te nas održava budnima.

Dr. Kenneth Hansraj, šef Klinike za kirurgiju kralježnice u New Yorku, razvio je računalne modele opterećenja vratnih kralježaka prilikom gledanja na mobitel.

Njegovi su nalazi pokazali kako tipična poza korisnika mobitela, koji gleda u ekran dok stoji, postavlja njegove vratne kralješke u kut od 45 stupnjeva u odnosu na ostatak kralježnice. Pri takvom se držanju prirodno opterećenje na vratnim kralješcima podiže s oko pet kilograma na gotovo 30 - kao da vam na vratu sjedi desetogodišnje dijete. Takvo držanje može dovesti do ozbiljnog naprezanja vrata, bolova i oštećenja živaca.

Osim vrata, često stradava i sama kralježnica jer se ljudi drže pogrbljeno dok sjede ili stoje i gledaju na mobitel. Iako nema jasnih dokaza koji bi povezivali mobitele s problemima kralježnice, u SAD-u se procjenjuje kako već 45 posto mladih od 16 do 24 godine imaju bolove u leđima.

Sve više liječnika u SAD-u koristi termin “mobitelski lakat” za sindrom kubitalnog tunela - pričepljenja ulnarnog živca u laktu do kojeg dolazi zbog dugotrajnog držanja mobitela sa savinutim laktom. Može prouzročiti bolove, osjet vrućine, trnce ili utrnutost podlaktice.

Ovogodišnje istraživanje sa Sveučilišta Brigham Young u SAD-u pokazalo je kako određeni postotak korisnika mobitela počinje pokazivati simptome ovisnosti - korištenje koje negativno utječe na društveni život i obaveze te problemi pri pokušaju odvajanja od mobitela. Isto je istraživanje pokazalo da su takvi obrasci ponašanja povezani s kasnijim izbijanjem depresije, premda i dalje ne možemo sa sigurnošću tvrditi što je uzrok, a što posljedica - moguće je i da osobe sklone depresiji lakše postaju ovisne o tehnologiji, piše Jutarnji list.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.