MUDROST U ČEKANJU
Kada nije vrijeme za ispriku: Pet situacija kad 'oprosti' može biti pogrešno
Većinu nas od malih su nogu učili da kažemo "oprosti" čim nekoga povrijedimo. No, kako odrastamo, shvaćamo da ta riječ nije uvijek dovoljna — niti je uvijek prikladna. Tijekom pisanja knjige „Ne moraš oprostiti“, autorica je otkrila da se ljudi često ispričavaju čak i kada to nije potrebno, što može dovesti do neiskrenih i neučinkovitih isprika.
Postoji mnogo situacija u kojima isprika zapravo nije najbolji izbor. U nastavku donosimo pet primjera kada "oprosti" nije nužno rješenje — a ponekad može učiniti više štete nego koristi.
Niste učinili ništa loše
Često čujemo fraze poput “Žao mi je što se tako osjećaš” ili “Žao mi je što si povrijeđen/a”. Na prvi pogled zvuče kao isprike, ali zapravo ne preuzimaju odgovornost. Ako ne vjerujete da ste napravili nešto pogrešno, ne morate se automatski ispričavati samo radi mira u kući.
Umjesto toga, pokušajte razumjeti drugu osobu. Pitajte je zašto smatra da ste pogriješili i iznesite svoje viđenje. Umjesto isprike iz pristojnosti, dovoljna može biti i jednostavna rečenica poput: “Oprostite, nisam imao/la tu namjeru.”
Ne možete ili ne želite priznati pogrešku
Iskrena isprika zahtijeva suočavanje s vlastitom pogreškom i spremnost da se za nju preuzme odgovornost. Ako to trenutno ne možete ili ne želite učiniti, bolje je pričekati nego nuditi poluiskrenu ispriku.
Zapitajte se što vam otežava priznanje pogreške. Osjećate li sram, krivnju ili strah? I još važnije: osjećate li se sigurno priznati svoju pogrešku u tom odnosu? Ako ne, možda prvo treba poraditi na povjerenju i sigurnosti prije nego što dođe vrijeme za ispriku.
Ne možete podnijeti posljedice svojih postupaka
Ponekad znamo da smo pogriješili, ali izbjegavamo razgovarati o tome koliko su naši postupci utjecali na drugu osobu. Ako niste spremni saslušati i prihvatiti kako ste nekoga povrijedili, tada vaša isprika vjerojatno neće biti iskrena.
U takvim situacijama korisnije je najprije obraditi vlastite emocije. Kako se osjećate zbog toga što ste nekoga povrijedili? Možete li ostati prisutni uz neugodne osjećaje poput krivnje, tuge ili zbunjenosti? Kad postanete spremni za empatiju, moći ćete ponuditi i kvalitetnu ispriku.
Treba vam više vremena
Djeca često uče da se odmah ispričaju nakon sukoba. No odraslima ponekad treba više vremena kako bi razumjeli svoje postupke i osjećaje. Ako se požurite s isprikom prije nego što sve to raščistite u sebi, isprika može djelovati površno ili čak pasivno-agresivno.
Umjesto da brzinski izgovorite “oprosti”, možete reći: “Važno mi je ovo i želim tome pristupiti ozbiljno. Možeš li mi dati malo vremena da razmislim i vratim se kad budem spreman/na?“
Očekujete oprost zauzvrat
Isprika nije pogodba. Ne možemo jamčiti da će nam druga osoba oprostiti, čak ni kad naša isprika dolazi iz srca. Oprost je osobna odluka — i druga osoba ima pravo reći “još ne” ili “ne mogu”.
Ako vam je cilj da isprikom "kupite" oprost, možda je bolje da je još ne nudite. Umjesto toga, pitajte osobu što joj je potrebno za popravak odnosa. Primjerice: “Što ti mogu pokazati ili učiniti da ponovno izgradimo povjerenje?”
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.