Njihova invazija utječe na Hrvate: Ništa bez zaštite domaće biološke raznolikosti

Također mogu izazvati značajne negativne učinke na gospodarstvo, jer je njihov ekonomski učinak u EU procijenjen je na oko 12 milijardi eura godišnje, kao i na ljudsko zdravlje, poput teških alergija i opeklina. U Hrvatskoj je već zabilježeno više od 600 stranih biljaka i oko 300 stranih životinja, a unesene su i gljive i druge vrste organizama, objavilo je Ministarstvo gospodarstva RH 2021. godine.

Cilj EU-a je spriječiti, minimizirati i ublažiti negativne utjecaje ovih vrsta na domaću biološku raznolikost i usluge ekosustava, te pravilima ograničiti društvenu i ekonomsku štetu. Od zabilježenih stranih vrsta u Hrvatskoj 10-15% njih je invazivno, procjenjuje se.

FOTO:  Niksa Stipanicev / Cropix  (Riba napuhača, srodnica srebrenoprugaste četverozupke-Lagocephalus sceleratus)

Od 88 vrsta s Unijina popisa u Hrvatskoj je zabilježeno njih 28

Uredba o invazivnim stranim vrstama uključuje niz mjera koje treba poduzeti u cijeloj EU u vezi s njima, a njezina srž je popis invazivnih stranih vrsta od interesa za Uniju (Popis Unije), na kojem su nalaze vrste koje podliježu ograničenjima i mjerama navedenim u Uredbi, što uključuje ograničenja njihova držanja, uvoza, prodaje, uzgoja i puštanja u okoliš.

Utvrđenim invazivnim stranim vrstama mora se upravljati i smanjiti broj vrsta s Crvenog popisa koje one ugrožavaju za 50 posto do 2030., obvezuje Strategija bioraznolikosti EU-a za 2030. godinu. Države članice dužne su poduzeti mjere u vezi s kanalima nenamjernog unošenja, poduzeti mjere za rano otkrivanje i brzo iskorjenjivanje ovih vrsta te upravljati onima koje su već široko rasprostranjene na njihovu području.

Naime, na razini Europske unije donesen je „Unijin popis”, na kojem su invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji, a na kojem se trenutno nalazi 88 vrsta, od kojih je u Hrvatskoj zabilježeno njih 28. U Hrvatskoj su s "Unijina popisa" od životinja trenutno zabilježeni:

mungos (Herpestes javanicus), nutrija (Myocastor coypus), rakun (Procyon lotor), bizamski štakor (Ondatra zibethicus), kunopas (Nyctereutes procyonoides), jelen aksis (Axis axis), egipatska guska (Alopochen aegyptiacus), sveti ibis (Threskiornis aethiopicus), bodljobradi rak (Orconectes limosus), signalni rak (Pacifastacus leniusculus), mramorni rak (Procambarus fallax f. virginalis), rotan (Perccottus glenii), bezribica (Pseudorasbora parva), sunčanica (Lepomis gibbosus), crni somić (Ameiurus melas), gambuzija (Gambusia holbrooki) i crvenouha/žutouha kornjača (Trachemys scripta).

Pravna osoba dužna je ishoditi dopuštenje resornog Ministarstva

Od biljaka na "Unijin popis" su uključene: prava svilenica/cigansko perje (Asclepias syriaca), divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum), kudzu (Pueraria montana var. lobata), žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera), Acacia saligna, žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima), japanski hmelj (Humulus scandens), plutajuća močvarna mekčina (Ludwigia peploides), Nuttalliieva vodena kuga (Elodea nuttallii), raznolistni krocanj (Myriophyllum heterophyllum) i vodena salata (Pistia stratiotes).

Crna lista je popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj jer su na teritoriju Hrvatske dokazano invazivne ili bi u slučaju unošenja mogle uzrokovati probleme i štetu, pa se njih ne smije se unositi na područje Republike Hrvatske (osim u slučajevima provoza pod carinskim nadzorom), stavljati na tržište, razmjenjivati, držati, uključujući i držanje u kontroliranim uvjetima, uzgajati ili uvoditi u prirodu, navode iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP).

Za korištenje vrsta s crne liste u svrhu istraživanja i proizvodnje medicinskih proizvoda pravna osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, a na njoj se nalazi deset vrsta od čega su po četiri vrste biljaka (visokih trava) i riba, te po jedna vrsta ptica i raka. Tako su među njima slatkovodne ribe smeđi (patuljasti) somić, kanalski som, crni amur i orijentalni piškur; Sellowova pampas-trava, amurska i kineska srebrna trava te šibasto proso; te ptica mala aleksandra i rak američki hlap.

Mnoge štetne vrste još nisu uključene na popis i listu

Neke od tih vrsta uspostavile su populaciju, dok za druge postoji rizik da će ju uspostaviti i rasprostraniti se u Hrvatskoj, a mogu imati štetan učinak na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, na zdravlje ljudi ili gospodarstvo, dodaju iz HAOP-a. Sve navedene vrste često se koriste, a njihovo uvrštavanje na crnu listu spriječit će, svesti na najmanju moguću mjeru ili ublažiti njihov štetan učinak.

Azijski tigrasti komarac, ambrozija, azijska božja ovčica i mungos invazivne su vrste u Hrvatskoj, jer su uljezi izvan područja svoje prirodne rasprostranjenosti, kamo su dospjele isključivo zahvaljujući namjernoj ili nenamjernoj pomoći čovjeka, ali se ne nalaze na crnoj listi, a ni na "Unijinom popisu", utvrđeno je. Najstariji poznati primjer namjernog unosa strane invazivne vrste u Hrvatsku je unos indijskog mungosa zbog biološke kontrole populacije zmija, prvenstveno poskoka.

Podsjetimo, za suzbijanje jedne vrste unošenjem druge, 11 jedinki te vrste sisavca iz reda zvijeri uneseno je 1910. godine na otok Mljet, a kroz dvadesetak godina uništile su sve zmije na otoku i počele napadati druge male divlje životinje uključujući ptice selice, ali i domaće životinje. Danas je nazočan na pet otoka: Mljetu, Korčuli, Hvaru, Čiovu i Škrdi, a unesen je i na poluotok Pelješac odakle se polako počeo širiti obalom.

FOTO: WWF Adria (Istraživanje populacija riba u lastovskom podmorju WWF-a 2023. godine.)

U južnom dijelu Jadrana su uočene i invazivne vrste riba

Za razliku od crne liste, bijela lista je popis stranih vrsta koje ne predstavljaju ekološki rizik u Republici Hrvatskoj, a za vrste s nje nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva za uzgoj u kontroliranim uvjetima, stavljanje na tržište Republike Hrvatske, dok za neke vrste ni za uvođenje u prirodu, što je posebno označeno na bijeloj listi, i sadrži 3073 vrsta od čega su većina ribe (1855 vrsta) i biljke (810 vrsta), ali i 294 vrsta koralja i 114 vrsta ptica, kažu iz HAOP-a.

Istraživači WWF-a su ukazuju da je brojnost vrsta i veličine jedinki riba smanjena u odnosu na neka druga zaštićena područja u Sredozemnom moru gdje su u ljeto prošle godine izvršena istraživanja, potvrđuju rezultati njihova istraživanja populacija riba u lastovskom podmorju. Naime, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF je prošle godine provela istraživanje koje ukazuju na nepovoljan utjecaj klimatskih promjena na naše more.

WWF-ovo istraživanje, inače, se temelji na takozvanoj metodi vizualnog cenzusa, kojom ronioci promatraju stanje morskog okoliša prema znanstveno utvrđenim metodama. Na Lastovu su uočene i invazivne vrste riba poput papigače, koja je bila rasprostranjena samo u istočnom dijelu Sredozemnog mora, a sada je u PP Lastovsko otočje jedna od dominantnih vrsta, rekao je Patrik Krstinić, voditelj morskog tima u WWF Adriji.

FOTO: Pixabay  (Vatrenjača-Pterois miles)

Riba vatrenjača je uočena kod Visa, Cavtata, Korčule i Lastova

Istodobno, znanstvenici su izrazili zabrinutost i zbog izostanka prisutnosti nekih riba poput kavale koja je prisutna na sličnim staništima u Sredozemnom moru. U Jadranskom moru pojavila se otrovna riba vatrenjača, poznata i kao riba lav ili riba paun, izvijestio je Institut za oceanografiju i ribarstvo.

Zabilježena je nekoliko puta na području južnog Jadrana. Hrani se autohtonim ribljim vrstama te je poznato po tome što se brzo širi. Riba je poznata po štetnosti za lokalne ekosustave, navodi se u objavi Instituta na društvenoj platformi Facebook. Do sada je njezina prisutnost potvrđena duž obale Crne Gore te kod Visa, Cavtata, Korčule i Lastova.

"Sve bodlje na tijelu su otrovne te se kod uboda javlja izuzetno jaka bol, a mogući su i ozbiljniji simptomi pa se u slučaju uboda preporučuje posjet liječniku. Iz tog razloga ovoj ribi treba pristupiti s oprezom, a posebice u slučaju ulova tijekom ribolova", upozoravaju iz Instituta. Prirodni neprijatelji su joj hobotnice i kirnje, ali je i jestiva te se može koristiti i za prehranu ljudi.

FOTO: Facebook/Institut za oceanografiju i ribarstvo

Institut za oceanografiju i ribarstvo ističe tri invazivne vrste

Pokraj otoka Ceja u Medulinskom zaljevu uočeno je sedam jedinki srebrenopruge napuhače (Lagocephalus sceleratus), a jedna je i ulovljena na 19 metara dubine te odnesena u Centar za istraživanje mora Rovinj, javili su iz Aquariuma Pula sredinom svibnja ove godine.

Prof.dr.sc. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo se posljednjih godina intenzivno bavi temom novih vrsta u Mediteranu, pa i Jadranu, a glavnu ulogu i kod ove pojave ima porast temperature mora, pa izdvaja tri invazivne vrste kao najopasnije: plavotočkastu trumpetaču (Fistularia commersonnii), vatrenjača (Pterois miles) i srebrenoprugasta četverozupka (Lagocephalus sceleratus).

Može se očekivati upliv novih vrsta iz tropskih područja u Jadran, pogotovo njegov južni dio, a hoće li se tu i nastaniti, ovisi prvenstveno o temperaturi, a potom i o hrani, kaže.

Crvenouha kornjača negativno utječe na domaće vrste

Crvenouha kornjača (Trachemys scripta elegans) je poluvodena kornjača porijeklom iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena kao kućni ljubimac. Inače, ime je dobila po crveno-narančastim oznakama iza svakog oka. Naime, bijegom iz akvarija i nesavjesnim puštanjem vlasnika dospjela je u prirodu, a nastanjuje jezera, rijeke, močvarna staništa i mirne vode s muljevitim dnom, te mnoštvom vegetacije i s mnogo mjesta za sunčanje.

Negativno utječe na domaće vrste kornjača od kojih je agresivnija te se s njima natječe za hranu, mjesta za sunčanje i polaganje jaja. Kod nas, primjerice, predstavlja ugrozu za domaću vrstu barske kornjače.

Ukoliko uočite strane i invazivne strane vrste u prirodi dojavite Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu putem mobilne aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem web obrasca za dojavu nalaza, jer su podaci o njihovoj rasprostranjenosti važni za upravljanje invazivnim stranim vrstama, odnosno smanjenje njihova negativnog utjecaja na bioraznolikost i povezane ekosustave, te ćete tako doprinijeti i ranom otkrivanju novih stranih vrsta u Hrvatskoj te time spriječiti njihovo širenje i očuvati prirodu Hrvatske.

*Tekst je nastao u okviru projekta "Zelenim koracima do zaštite okoliša" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.