Neke bakterije u ljudskim crijevima stare najmanje 15 milijuna godina

Otkriće sugerira da evolucija ima mnogo veću ulogu u sastavu crijevnog mikrobioma nego se mislilo, objašnjavaju znanstvenici u članku objavljenom u časopisu Science.

Te bakterije pridonose ranom razvoju naših crijeva, borbi našeg imunološkog sustava protiv patogena i mogle bi čak utjecati na naše raspoloženje i ponašanje, smatraju.

"Ovim istraživanjem smo pokazali da neke bakterije iz ljudskih crijeva potječu izravno od onih koje su živjele u crijevima naših predaka koje dijelimo s majmunima", rekao je Andrew Moeller, znanstvenik s kalifornijskog Berkleyja, jedan od autora istraživanja.

"To dokazuje da postoji neprekinuta linija tih bakterija već milijunima godina, od pojave afričkih majmuna."

Znanstvenici su pronašli genetičke dokaze da su te bakterije evoluirale u različite sojeve kada su zajednički preci čovjeka i majmuna počeli evoluirati u različite vrste.

Prvo razdvajanje crijevnih bakterija u nove sojeve dogodilo se prije oko 15,6 milijuna godina kada se linija gorila razdvojila od one hominida.

Drugo razdvajanje dogodilo se prije 5,3 milijuna godina kada se ljudska vrsta odvojila od čimpanzi i patuljastih čimpanzi (bonobo).

"Znamo već dugo da ljudi i naši najbliži rođaci, veliki majmuni, imaju te bakterije u svojim crijevima", rekao je Moeller.

"Najvažnije pitanje na koje smo nastojali dati odgovor je odakle potječu te bakterije, iz našeg okoliša ili naše evolucije, i koliko su dugo njihove linije opstale."

Znanstvenici su analizirali uzorke fekalnog materijala čimpanzi, patuljastih čimpanzi i gorila koji žive u divljini u Africi i ljudi u SAD-u.

Fosili i genetički podaci uputili su na zaključak da su se te četiri vrste hominida razvile od zajedničkog pretka koji je živio prije više od deset milijuna godina.

Znanstvenici su analizirali sve različite verzije jednog bakterijskog gena koji je bio prisutan u svim uzrocima.

Tako su rekonstruirali evolucijska stabla triju skupina crijevnih bakterija koje čine više od 20 posto ljudskog mikrobioma.

Dvije skupine imaju sličnu evoluciju s hominidima, ističu stručnjaci.