AKO NE ZNATE GDJE ZA VIKEND

Nadomak Zagreba sakrio se skriveni hrvatski biser: Planinari i 'letači' ga obožavaju

Autor

kkž

Nedaleko Samobora, samo pola sata vožnje, smjestila su se "pluća grada", ekološki očuvano, biološki raznoliko i poviješću bogato područje Park prirode Žumberak - Samoborsko Gorje. 

24.10.2024. u 14:17
Ispiši članak

Područje od 333 kilometra kvadratnih zaštićeno je od 1999. godine te od tada otvorenih ruku dočekuje zaljubljenike u prirodu, planinare, bicikliste, penjače i parajedriličara iz cijele Lijepe Naše, ali i šire. Međutim, čak i oni koji su vjerni posjetitelji Parka, tijekom svakog dolaska otkrivaju nova nevjerojatna bogatstva i posebnosti tog kraja, biljnog i životinjskog svijeta te geoloških, arheoloških i kulturnih vrednota. Stoga ne ćudi da oni koji posjete Park po prvi put uvijek se vraćaju. 

Specifičnom krajoliku gdje se miješaju obilježja Dinarida, Alpa i Panonske nizine, isprepliću se stara sela i zaseoci s oranicama, livadama, pašnjacima i šumama. Prirodne i kulturne ljepote i vrijednosti ovog kraja nude posjetiteljima zanimljive pješačke trase, planinarske pohode, otkrivanja pradavnih arheoloških lokaliteta, upoznavanje zaštićenih i ugroženih biljnih vrsta, uživanje u bistrim potocima i skrivenim slapovima te uspone na najviši vrh Samoborskog gorja Japetić kao i do srednjovjekovnog starog grada Okića.

U Parku prirode Žumberak - Samoborsko Gorje možete saznati sve o pradavnim keltskim novčićima "Samoborcima" koji su pronađeni na ovdašnjim lokalitetima, a iznimne su numizmatike vrijednosti. Također, možete proći Stazom kneževa u Eko centru Budinjak i vidjeti stare grobove-tumule iz starijeg željeznog doba, uključiti se u radionicu Tisućljeće kulinarstva i kuhati po starodobnim, srednjovjekovnim i prapovijesnim receptima.

 

'Svladati' Okić

Možete se pridružiti  tradicionalnim proštenjima kao što je ono Ilinjsko u srpnju na Svetoj Geri, proći poučnom stazom Okićnicom ili pak šetati tragovima ilirske književnice Dragojle Jarnević koja je bila prva žena koja je "svladala" Okić s južne, teže strane i to bosa, a njen uspon na Okić 1843. godine smatra se i uopće prvim hrvatskim alpinističkim pothvatom!

O Parku prirode brinu djelatnici Javne ustanove koja svoje Eko centre ima u Slanom Dolu i Budinjaku uz postaje čuvara prirode u Grdanjcima i Sošicama. Od svibnja traju vikend dežurstva u Centru za posjetitelje u Budinjaku pa je to najbolja polazišna točka za zelenu avanturu u Parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje.

Od destinacija možda je najpoznatija Sveta Gera čija točna visina se često može naći kao pitanje na popularnim kvizovima znanja. Inače, Sveta Gera, je najviši vrh Žumberačke gore, ali i cijele sjeverozapadne Hrvatske s visinom od 1178 metara. Zanimljivo je također da je 1984. godine na njoj postavljen telekomunikacijski toranj koji se može vidjeti izdaleka. 

FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Pogled na Žumberak iz zraka 

U središnjem dijelu Žumberka, blizu najviše točke na magistralnoj cesti između Bregane i Krašića nalazi se Budinjak, mjestašce s tek desetak stanovnika, ali ovjenčano iznimno bogatom prošlošću. Krijući se tisućljećima iza legende o vilama i vilenjacima koji plešu kolo na Budinjačkom polju, Budinjak predstavlja jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj, koje je ostalo gotovo u potpunosti očuvano sve do današnjih dana.

Njima nemojte reći da žive pokraj Zagreba: Naljutit će se zbog razloga starog 782 godine

Park prirode Žumberak poznat je i po parajedrenju. Naime, u samom Parku postoje dva registrirana terena za letenje, te jedan neregistriran. Međutim, valja napomenuti da parajedrenje nije dopušteno bez kontaktiranja klubova koji upravljaju sletištima te odgovorne osobe iz Parka, a sve detalje i kontakte o tom adrenalinskom sportu možete pronaći na službenoj stranici Parka.  Park prirode Žumberak zaista je jedinstvena lokacija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i odlično mjesto za idiličan odmor u prirodi tijekom vikenda. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.