MSU provodi projekt kojim približava umjetnost slijepima i slabovidnima: 'Reakcije posjetitelja su odlične'

Muzej je tako još 2020. započeo provedbu međunarodnog projekta Blind Engagement in Accessible MUseum Projects (BEAM UP)/Uključivanje slijepih u PRISTUPačne muzejske projekte (PRISTUP). Cilj je ne samo predstaviti sadržaj prilagođen slijepim i slabovidnim osobama, već ga osmisliti i stvoriti zajedno s njima. Projekt se financira iz programa EU Kreativna Europa te traje do kraja ožujka ove godine. Na portalu Generacija.hr kontaktirali su MSU i saznali kako su izgledali počeci projekta, na koji je način izvršena prilagodba umjetničkih djela te kakve su dosadašnje reakcije slijepih i slabovidnih posjetitelja.

"Ovo je projekt koji podrazumijeva aktivnu ulogu osoba s oštećenjem vida čijim se iskustvom vodimo. U jesen 2020. MSU je okupio lokalnu stručnu skupinu. Poučeni dosadašnjim iskustvom, svjesni smo koliko su iskustva posjetitelja različita i koliko je važan individualan pristup, stoga smo u projekt uključili osobe s različitim oštećenjima vida – osobu slijepu od rođenja, osobu koja je naknadno izgubila vid i slabovidnu osobu te stručnu osobu koja provodi rehabilitaciju osoba s oštećenjem vida", započela je Renata Filčić, muzejska djelatnica angažirana na ovome projektu.

Riječ je, dodala je, o nastavku EU projekta VIBE – Voyage Inside a Blind Experience/Putovanje kroz slijepo iskustvo (2017.-2019.), u sklopu kojeg je osmišljena i predstavljena izložba apstraktne suvremene umjetnosti Josefa i Anni Albers prilagođena osobama s oštećenjem vida, provedena u suradnji partnerskih organizacija – Atlante Servizi Culturali i Fondacije Instituta za slijepe u Milanu u Italiji te galerijom The Glucksman pri Sveučilištu u Corku u Irskoj.

Obostrano učenje i suradnja sa slijepima

MSU skupinu novog projekta čine student psihologije Andrej Hatar, studentica talijanistike i kroatistike Kristina Krsnik, umirovljenik Vinko Zrinščak, peripatologinja i prof. defektolog Valentina Nemet te tri muzejske djelatnice, kustosice Ana Škegro, Daniela Bilopavlović Bedenik i Renata Filčić.

Prva godina suradnje bila je, kaže, posvećena obostranom učenju.

"Kustosice su pripremale sadržaj o suvremenoj umjetnosti za medijaciju nemuzejskim članovima skupine, dok su oni svojim iskustvom doprinosili edukaciji o pristupu, načinu pripreme i prezentacije sadržaja slijepoj ili slabovidnoj osobi", rekla nam je naša sugovornica.

Obogaćeni novim saznanjima u narednoj godini odlučili su se za prilagodbu radova iz fundusa predstavljenih novim izložbenim ciklusom MSU-a pod nazivom "Zbirka kao glagol". Riječ je o nekim od najznačajnijih radova hrvatske suvremene umjetnosti.

"Zajedno smo proveli selekciju i raspravili prilagodbu svakog pojedinog rada i njegov smještaj u prostoru, pregledali i korigirali prateće audiodeskripcije te testirali producirane prilagodbe umjetničkih radova. Program proširenog postava "Zbirke kao glagol" naslovili smo "MSU na dodir".

Riječ je dakle, o zajedničkoj suradnji više institucija, zbog čega je projekt poseban.

"Iako je svaka institucija obradila zasebnu temu, zajednički im je pristup i metodologija rada kroz suradnju sa ciljanom skupinom projekta u svim segmentima pripreme i izvedbe projekta, u čemu leži njegova posebnost i važnost. Rad s lokalnom skupinom također je bio važan poticaj za postavljanje taktilnih površina u Muzeju, što se realiziralo u jesen 2022., od gradskog trotoara preko južnog platoa do recepcije u predvorju Muzeja, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH", napomenula je Filčić.

Audiovodič, reljefnost, interaktivnost

Pojasnila je i kako su izvršene prilagodbe suvremenih umjetničkih djela.

"Godinu dana lokalna stručna skupina sastajala se kako bi se upoznala s pojedinim radovima hrvatske suvremene umjetnosti. Članovi skupine s oštećenjem vida istaknuli su reljefnost i interaktivnost radova kao iznimno doživljajno iskustvo za slijepe i slabovidne. Tako je pri selekciji radova za prilagodbu dana prednost trodimenzionalnim radovima te pri njihovoj izradi – replikama, modelima, direktnim reprodukcijama umjetničkih radova u materijalu i dimenzijama", istaknula je Filčić.

Dodala je kako za one radove za koje su procijenili da bi u istim dimenzijama bili teško razumljivi slijepim osobama, načinili su taktilne modele – direktne reprodukcije materijala i tehnike djela u manjim dimenzijama, čemu je primjer reljefna slika "Malampija" Eugena Fellera.

"Replike i taktilne modele razvili smo i isproducirali u suradnji s Odjelom za restauraciju i zaštitu građe MSU-a. Taktilne reljefe načinili smo u suradnji s Hrvatskim savezom slijepih za ulja na platnu, slike – oblici na slikama su putem 3D printera preneseni u izdignute plohe s različitim uzorcima, kako bi slijepa i slabovidna osoba mogla razaznati razliku među njima i njihovu kompoziciju. U slučaju grafita Igora Grubića "We Build the Museum, the Museum Builds Us" koji se kontinuirano pojavljuje na zidovima izložbenog prostora odlučili smo ga prenijeti kao taktilni model šablone kojom je grafit načinjen", pojasnila je naša sugovornica.

Međutim, dodala je, došli su do zaključka da je audiovodič od iznimne važnosti za sve radove, a naročito za audio i video radove te konceptualnu umjetnost, zbog nemogućnosti oslanjanja na taktilnu dimenziju radova.

"Vodič za sve radove sadrži kratki formalni opis rada, posjetitelja vodi kroz prostor, daje kratki kontekst rada i vodi kroz taktilni doživljaj. Posjetitelji na recepciji mogu preuzeti mp3 uređaje s audiovodičem ili preuzeti aplikaciju NaviLens na svoje uređaje koja kodove, nalik QR kodu, kamerom očitava s veće udaljenosti, bez potrebe fokusiranja na sam kod. Aplikacija također očitava udaljenost osobe od smještaja tog koda, koji se nalazi odmah uz neki rad ili neku njegovu prilagodbu i tako djelomično omogućava samostalno kretanje prostorom", istaknula je Filčić.

No, kao najvažniju stavku prilagodbe ipak je istaknula vodstva koja provode za grupe i individualne posjetitelje.

"Kustosice potiču samostalno istraživanje osoba, bilo slijepih i slabovidnih, bilo videćih osoba s povezom ili bez, te ih postepeno uvode u kontekst svakog rada i njegov značaj za suvremenu umjetnost u Hrvatskoj. Smatramo da je živi kontakt uvijek najbolja opcija", napomenula je naša sugovornica.

'Interes za posjet izložbi imaju i škole'

Više o tome kakve su dosadašnje reakcije osoba s oštećenjem vida rekla nam je Daniela Bilopavlović Bedenik, kustosica angažirana na projektu.

"Reakcije su odlične. Imamo dosta upita za posjet izložbi, najviše od strane udruga, centara i institucija čiji su korisnici osobe oštećena vida. Usto, interes za posjet izložbi imaju i redovne škole", rekla nam je Bedenik.

Dodala je kako na Forumima organiziranima u sklopu projekta okupljaju stručnjake iz područja rada sa socijalno osjetljivim skupinama, s naglaskom na osobe s invaliditetom, u ovom slučaju u okviru projekta BEAM UP, osobe s oštećenjem vida, te pojedince – slijepe i slabovidne osobe koje žele biti aktivni sudionici u stvaranju prilagođenog muzejskog programa.

Također, već nekoliko godina uspješno surađuju s COO Vinko Bek i Udrugom slijepih Zagreb u vidu posjeta izložbama i kreativnih radionica. Također, korisnici Odjela za psihosocijalnu rehabilitaciju odraslih osoba bili su uključeni u projekt "Drugačiji i jednaki" koji MSU provodi od 2020.

"Izložba 'MSU na dodir' je pionirski produkt suradnje stručnih djelatnika muzeja i lokalne radne skupine i prvi je takav projekt u nas. Kroz posjete osoba oštećena vida izložbi, razgovore i ispunjavanje evaluacijskih upitnika otkrivamo eventualne nedostatke koje ćemo nastojati ispraviti. Uključivanje ciljane publike najvažniji je faktor u realizaciji ovakvih projekata", zaključila je Bilopavlović Bedenik.

'Umjetnost želimo približiti i gluhoslijepim osobama'

Voditeljica projekta za MSU Ana Škegro otkrila nam je kakvi su im planovi za dalje.

"Radi pandemijskih uvjeta u kojima se projekt otežano razvijao zatražili smo odgodu trajanja projekta do kraja rujna 2023. Nadamo se da ćemo moći i produžiti trajanje izložbe do sredine lipnja ove godine. S obzirom na to da smo unutar projekta ostvarili brojne suradnje, nadamo se da će se one nastaviti te da ćemo uspjeti u naumu da u sklopu budućih izložbi predstavimo minimalno jedan, a poželjno i više radova prilagođenih slijepim i slabovidnim osobama uz pomoć fizičkih prilagodbi: taktilnih modela, audio deskripcija, uvećanog tiska i Brailleovog pisma", rekla nam je Škegro.

Dodala je kako će i dalje razvijati i provoditi popratne programe uz izložbe namijenjene osobama s oštećenjem vida, ili pak inkluzivne programe kroz koje potiču rehabilitaciju i integraciju osoba s invaliditetom u društvo, kao i senzibilizaciju široke publike.

"Kroz suradnju s Hrvatskim savezom gluhoslijepih osoba „Dodir“ nastojat ćemo razviti načine prilagodbe i vrste programa kojima ćemo suvremenu umjetnost predstaviti gluhoslijepim osobama, što nam je veliki izazov, ali i realna mogućnost ako će se isto raditi kroz suradnju sa stručnjacima, gluhoslijepim osobama, kao i drugim osobama i organizacijama zainteresiranima za prilagodbu kulturnog sadržaja što široj publici", napomenula je.

Istaknula je kako brojni muzeji i galerije u Hrvatskoj, a naročito u svijetu, već dugi niz godina rade na prilagodbi svog prostora i sadržaja slijepim i slabovidnim osobama, kao i na razvoju što šireg spektra inkluzivnih aktivnosti i programa. Primjera dobre prakse ima u svijetu, i to puno – od prilagodbi umjetničkih radova u vidu audio deskripcija i taktilnih replika preko tekstova na brajici, do različitih inkluzivnih programa poput vodstava u kojima mogu sudjelovati slijepe, slabovidne ili gluhe osobe.

Na naš upit koliko su u MSU zadovoljni BEAM UP projektom, odgovorila je:

"Izuzetno smo zadovoljni s projektom i suradnjom koju smo ostvarili s članovima naše lokalne stručne skupine, kao i s drugim dionicima projekta, koji su nesebično podijelili s nama dobronamjerne savjete i konstruktivne kritike kako bismo konačne oblike prilagodbe umjetničkih radova uskladili s pravilima muzejske struke, ali istovremeno omogućili njihov više-osjetilni doživljaj pripadnicima šire publike".

Napomenula je kako su sretni što osobama s oštećenjem vida mogu pružiti doživljaj suvremenih umjetničkih djela.

"Želja nam je nastaviti program u vidu razvijanja prilagodbi drugih umjetničkih radova iz zbirke Muzeja, kako bi što više obuhvatili raznolikost naše zbirke", rekla je Škegro.

Za kraj nam je Filčić otkrila što ih najviše ispunjava kod ovog projekta.

"Najveća nam je nagrada – trenutak prepoznavanja ideje ili oblika nekog umjetničkog djela na licu našeg slijepog ili slabovidnog posjetitelja. Muzej suvremene umjetnosti, ulaskom u ovaj eksperimentalni projekt, uistinu je obogaćen – ne samo prilagodbama umjetničkih radova, kao konkretnim produktom projekta, nego ljudima kojima smo tri godine dijelili iskustva, znanja, brige i nedoumice. Nothing for us without us".

Za više o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr.

Projekt "Jednake mogućnosti" sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 400.058,88 HRK. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta iznosi 470.657,50 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Generacije.hr.