Mladi sve više svjesni klimatskih promjena kojima svjedoče: 'Postoje trendovi u Hrvatskoj koji zabrinjavaju'

Ova volonterka mladima često drži predavanja o vrstama prehrane i njihovom utjecaju na klimu te promiče veganstvo kao ključ borbe za očuvanje okoliša i bioraznolikosti koja je u Hrvatskoj velika. Za portal Generacija.hr govorila je o kakvom je bogatstvu riječ i kako je mladi u Hrvatskoj mogu najbolje očuvati za buduće naraštaje. Otkrila je i to iskazuju li mladi interes za borbu protiv klimatskih promjena, je li veganstvo popularno među ovom populacijom danas, koliko restorana nudi vegansku prehranu u Zagrebu i Hrvatskoj te koje su preporuke EU za očuvanje bioraznolikosti u zemljama članicama.

"Ako govorimo o dobnoj skupini do 25 godina, prirodno je da će pokazivati interes za svijet u kojem moraju živjeti, ali i ostaviti svojoj djeci. Stoga inicijative i indikatora borbe protiv klimatskih promjena u Hrvatskoj među mladima ima, što pokazuju neformalna udruženja poput 'Bunta za opstanak', neprofitnih organizacija poput Zelene akcije, redukcija potrošnje životinjskih proizvoda među mladima, odbijanje podržavanja za okoliš devastirajućih industrija poput tzv. brze mode i slično. Želje i interesa ima, samo je često teško nazrijeti kojim putem krenuti", započela je Firšt.

Dodala je kako je veganstvo svakako doživjelo transformaciju u javnoj percepciji u posljednja dva desetljeća. "Iz čudne i nejasne prakse nekolicine neprilagođenih pojedinaca, da se poslužim karikaturom, postalo hvalevrijedna je praksa kojoj se okreću oni kojima je stalo do životinja, okoliša, ali i njih samih. Na tom tragu i mladi žele biti dio rješenja problema kojima svjedoče, poput klimatskih promjena, a ne svojim djelovanjem pridonositi problemu", napomenula je naša sugovornica. Nadovezala se kako je veganska ponuda u restoranima tu angažiranost i prepoznala pa Hrvatska ima nekoliko desetaka restorana s isključivo veganskom ponudom, a skoro svaki restoran nudi vegansku opciju. Primjerice, svaka pristojna pizzerija u ponudi ima i vegansku pizzu.

FOTO: Prijatelji životinja

'Uništavamo život na planeti'

Zanimalo nas je kako mladi reagiraju na njezina predavanja o vrstama prehrane i njihovom utjecaju na klimu te koje ih činjenice posebno iznenađuju.

"U kontekstu rasprava o klimatskoj krizi učinci industrije životinjskih proizvoda redovito izostaju. To je slon u prostoriji s kojim se mainstream diskurs, bio on politički ili kakav drugi, ne želi suočiti. Primjerice, prema procjenama portala Our World in Data, po 1 kg govedine emitira se skoro 100 kg stakleničkih plinova, dok se za proizvodnju 1 kg orašastih plodova emitira 0.43 kg stakleničkih plinova, za 1 kg pšenice 1.57 kg plinova, za 1 kg kukuruza 1.7 kg stakleničkih plinova. Razlog zašto je klimatski toliko štetno uzgajati govedinu jest plin metan koji je ima 23 puta veći učinak na globalno zatopljenje od ugljičnog dioksida, a čak 40 posto globalnih emisija metana koji dolazi iz industrije može se pripisati probavnom procesu goveda", istaknula je Firšt.

Osvrnula se i na još neke zanimljive i slabije poznate činjenice. Tako je rekla kako se trenutno na globalnoj razini koristi 46 posto Zemljine površine u poljoprivredi, od čega čak 77 posto za uzgoj stočne hrane. Hrvatska prednjači u bioraznolikosti, a deforestacija je pak najveći razlog smanjenju bioraznolikosti.

"Osim uništavanja staništa i prirodnih vrsta životinja i biljaka, deforestacijom se i smanjuje mogućnost apsorpcije ugljika time pogoršavajući globalno zatopljenje. Stoga je stravičan zaključak da uništavamo život na planeti i dovodimo se do ekstremnih klimatskih uvjeta. A zašto? Jer doslovno filtriramo resurse, tlo, vodu, i hranu kroz životinje koje onda jedemo, umjesto da se neposredno s biljnom hranom prehranimo i tako reduciramo površine koje koristimo u proizvodnji, smanjimo utrošak vode, onečišćenje voda i mora, upotrebe pesticida itd. Drugim riječima, kako uspijevamo prehraniti 80 milijardi životinja godišnje na globalnoj razini koje ubijemo u svrhu prehrane, a ne uspijevamo prehraniti 8 milijardi ljudi?", zapitala se ova aktivistica.

FOTO: Prijatelji životinja

Biljna prehrana i veganstvo kao ključ

Naime, ona je prošle godine sudjelovala u ciklusu predavanja i radionica unutar projekta restorana OAZA Joyful Kitchen i Grada Zagreba "Food Wave", a zadaća Prijatelja životinja bila je prikazati usporedbu različitih vrsta prehrane i njihovog utjecaja na klimu.

"Naglasili smo kako se više i tla uništava, i voda onečišćuje, i stakleničkih plinova emitira i prirodnih vrsta tjera do izumiranja u proizvodnji životinjskih proizvoda u usporedbi s biljnima. Naime, i ovdje je riječ o intenzitetu. Naravno da ako se radi o intenzivnoj poljoprivredi s mnoštvo kemijskih preparata i u proizvodnji biljne hrane, i u slučaju veganske prehrane, da se i u tom slučaju čini nepotrebno zlo okolišu. Ipak, kao što su ranije statistike pokazale, prelaskom na biljnu prehranu automatski umanjujemo tu štetu za značajan udio. To nam može biti poticaj i da razmatramo druge aspekte proizvodnje hrane, poput mjesta uzgoja, odnosno težnji ka lokalnom uzgoju i proizvodnji", napomenula je Firšt.

Osvrnula se i na najnovije smjernice EU-a vezane uz klimatske promjene i očuvanje bioraznolikosti u zemljama članicama. Istaknula je da je EU 2019. zadala da sve zemlje članice trebaju izraditi niskougljičnu strategiju, a Hrvatski sabor ju je za Hrvatsku donio 2021. godine. Taj akt navodi mnogi ciljeve niskougljičnog razvoja Hrvatske, ali za sada, barem u području proizvodnje i potrošnje hrane, ništa se ne provodi.

"Primjerice, u toj strategiji navodi se da bi se smanjenje stakleničkih plinova značajno ostvarilo ako bi se poticala potrošnja namirnica biljnog podrijetla. Ipak, kao udruga doživljavamo otpore pri promicanju uvođenja biljnih obroka u javne institucije, što je primjer par excellence poticanja potrošnje biljne prehrane. Osim toga, EU ima svoju strategiju očuvanja bioraznolikosti, u kontekstu Europskog zelenog plana, a kao svoje zadaće navodi hvalevrijedne ciljeve poput pretvaranja 30 posto površine i 30 posto mora Europske unije zaštićenim područjem, zatim obnoviti degradirane ekosustave, smanjiti rizike i upotrebu pesticida do 50 posto, preokrenuti pad broja oprašivača, itd. i to sve do 2050. godine".

FOTO: Prijatelji životinja

Hrvatska prednjači u bioraznolikosti

Država ne pokazuje velik interes za ovu temu, no koliko su studenti zainteresirani za veganstvo i kakva je uopće veganska ponuda u studentskim restoranima?

"Prošle godine smo proveli anketu među studentskom populacijom te pronašli da većina, njih 69 posto nije zadovoljna veganskom ponudom u studentskim menzama, odnosno da je nema. Naravno, zna se dogoditi da je vegetarijanski meni zadovoljiv i za vegane, ali to nije dugoročno rješenje. Studenti vegani se žale da više i vremena i novaca troše za pripremu hrane, jer se ne mogu prehranjivati u menzi samo krumpirom i blitvom, na koju su osuđeni kao vegani. Ne samo da bi trebali imati pravo na vegansku ponudu, nego bi ona trebala biti i poticana a ne opstruirana – kako u studentskim menzama tako i u ostalim javnim institucijama, ali i raznim drugim politikama", istaknula je naša sugovornica.

Poznato je kako je bioraznolikost u Hrvatskoj velika. Za kraj nas je zanimalo kako je mladi u Hrvatskoj mogu najbolje očuvati za buduće naraštaje. "Sigurno je da Hrvatska prednjači u bioraznolikosti u odnosu na druge zemlje, i za to trebamo biti zahvalni. U Hrvatskoj na kopnenim i morskim staništima živi oko 38 tisuća različitih vrsta i podvrsta, a procjenjuje se i da imamo 480 endemskih vrsta. Ipak, postoje trendovi koji zabrinjavaju. Klimatske promjene i izlovi riba, pa i posljedični ulazak „stranih“ riba u Jadranskom moru već su dovele do smanjenja ili izmjene  populacije morskih životinja i bilja", upozorila je Firšt.

Čelnik Prijatelja životnja poziva na promjene: 'Situacija je zapravo kritična'

No, ni tu nije stala. "Visoke temperature prijete svima pa tako i nama i našim šumama u obliku požara, a proteklih godina proglašavane su elementarne nepogode zbog suša u brojnim županijama te su ljetne temperature bile, godinu za godinom, rekordno visoke. Požari, suše i oluje nažalost će biti sve češće, a Hrvatska će se morati naučiti nositi s njima. Također, opasnosti bioraznolikosti predstavljaju i proširenje urbanih područja, odnosno naselja, a održavanje praznih livada u gradovima umjesto raznovrsnije flore isto odmaže očuvanju života u gradovima", poručila je za kraj Dominica Firšt iz Prijatelja životinja.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena" kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.