Mladi inovatori otkrivaju mogu li uspjeti na tržištu rada na temelju svojih inovacija, ovo su njihove priče

U briljantnost naših mladih umova malo tko sumnja, no koliko oni zaista ostvaruju svoj potencijal na tržištu rada? Koliko to poslodavci dopuštaju? Mogu li sami na temelju inovacije uspjeti kao poslodavci?

U razgovoru s nekoliko mladih inovatora na portalu Zaposljavanje.mimladi.hr doznali su kakva su njihova iskustva s inovacijama, zapošljavanjem, razgovorima za posao, pokretanjem posla i kakva im je perspektiva.

Leon: Moja inovacija u struci bila bi samo nešto lijepo, ali ništa više od toga

Leon Gospodarić (22), student elektrotehnike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, napravio je LED displej 5 x 5 na zgradi Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Napravljen je tako da ispisuje glagoljička slova koja se mijenjaju svakih osam sekundi u različitim bojama, crvenoj, zelenoj i plavoj, i ponavljaju se u petlji. Ovaj sustav namijenjen je instalaciji na prozore zgrade gdje je jedan prozor jedan piksel na LED displeju.

"Cijela konstrukcija bila je ogromna na visini od 10 metara. Dosta sam zadovoljan provedbom jer je to bila jeftina izvedba. Sve skupa došlo je između 10 i 12 tisuća kuna, što je dosta jeftino jer bi profesionalnija stvar došla 10 puta više. Prilično sam zadovoljan, a i ljudi iz NSK koji su financirali materijale. Trebalo je nešto i ranije biti gotovo, ali ja sam još tražio izvedbe i mogućnosti kako da se sve napravi na najbolji način. Sve je ipak napravljeno i dočekalo tu izložbu", rekao je Leon za zaposljavanje.mimladi.hr.

S obzirom na velik uspjeh, pitali su ga misli li da će mu to otvoriti nova vrata na tržištu rada. 

"Mene zanima audioprodukcija, velika mi je želja uspjeti u tome, a sumnjam da će taj projekt ikoga zanimati u audioprodukciji. U struci i u zapošljavanju moja inovacija bila bi samo nešto lijepo, ali da će netko poludjeti za tim, ne vjerujem. To je samo plus, ali ništa više od toga. Barem je takav moj dojam", naglasio je mladi sugovornik.

Premda još nije razmišljao o konkretnom poslu, naglasio je da ne vidi da bi ga netko zaposlio samo zato što je bio na Inovi.

"Razumijem poslodavce. Traže konkretno iskustvo. Da sam ja poslodavac, ni ja ne bih tek tako uzeo nekoga tko je došao neiskusan i sebe stavio u rizik. Ipak, ne razumijem kako misle dobiti čovjeka ako mu ne daju priliku. To je problem i s fakultetom elektrotehnike, "bubaš" samo da bi "nabubao", jako puno ljudi ni ne shvati o čemu je riječ. To mi je tužno gledati, ali tako je, kako je", zaključio je Leon, koji ne vjeruje da mu inovacija može bitnije pomoći na razgovorima za posao. Zbog toga se i odlučio baviti audioprodukcijom.

Lorena: Neki poslodavci na razgovoru za posao misle da sam im poslala lažni CV

Lorena Milković (20) na TVZ-u studira Elektroničko poslovanje. Od četiri inovacije, istaknula je toplinski punjač koji bi se stavio u jaknu, skupljao ljudsku toplinu, pretvarao je u energiju i tako punio mobitel.

"Za tu sam inovaciju mislila da ćemo je konkretizirati i napraviti nešto više od inovacije koja je bila na izložbama, ali uz kombinaciju koronavirusa i mojih drugih obveza nismo uspjeli. Tražila sam na internetu postoji li nešto takvo s obzirom na to da sam o tome radila projekt na fakultetu, ali nisam našla ništa slično. Zanimalo me gdje skijaši ili penjači u zimskim uvjetima pune mobitele kad su na snijegu cijeli dan. Nismo išli dalje od realizacije, nemam previše vremena uz svoj život i fakultet, moj mentor isto radi, a došao je i koronavirus i stanje je unazadilo inovacije u svakom smislu jer ljudima to nije zanimljivo", naglasila je Lorena za zaposljavanje.mimladi.hr.

Ona je izvanredna studentica koja uz fakultet radi.

"U cilju mi je da prije završetka fakulteta imam praksu, da mogu reći da sam radila nešto slično jer me ne privlači sjedenje doma i učenje napamet. Ne idem zbog toga na fakultet, to je trošenje vremena, radije bih nešto konkretno radila, da vidim kako se to radi u struci i poslu i da iz stvarnog života naučim što bih danas – sutra trebala i raditi."

Na upit jesu li njezine inovacije bile teme razgovora za posao, odgovorila je:

"Sve ovisi od osobe koja čita moj životopis. Navela sam u životopisu sve inovacije, nagrade, potkrijepljene linkovima, imam svoj članak, gostovala sam i na HRT-u. Nekim poslodavcima to je zanimljivo, zovu me na razgovor pa dobijem neku šansu predstaviti inovaciju, a nekima se čini da je to lažni životopis, kao da ja ništa od toga nisam radila. Da ne pričam kako je kada vide da je to ženski CV, po nekima ispada kao da žena nema šanse, gledaju me čudno i misle da ja to nisam napravila. Ovisi tko sjedi sa mnom, koliko sluša i koliko taj poslodavac želi da žena radi takav posao. Moje inovacije na razgovorima su tako za mene u jednu ruku plus, ali i minus", poručila je Lorena.

S obzirom na takvu situaciju, je li razmišljala da postojeće ili eventualne buduće inovacije jednog dana pretvori u svoj posao?

"Jednog dana definitivno. Razmišljam o tome konstantno, pogotovo zato što je ovo što studiram nešto u čemu bih sama mogla pokrenuti svoj posao. Kada, što, kako, gdje, u ovom trenutku ne znam".

Otkrila je i pruža li se mladim inovatorima dovoljno prilika na tržištu rada.

"Ne, zato što svi vide naše inovacije i svima je to super, ali ništa više od toga. Svi traže nekoga tko ima iskustvo rada, a studenti jednostavno nemaju veliko iskustvo. Definitivno se ne pruža dovoljno prilika jer puno je nas inovatora koji želimo raditi i brzo učimo, ali nemamo konkretnog iskustva u radu. Naši poslodavci gledaju kolege vani, ali u Njemačkoj lakše radiš uz fakultet i do njegovog završetka već možeš skupiti 3 godine radnog iskustva. Naši su prepisali taj uvjet, ali ne i sustav. Kod nas malo koji fakultet ima praksu. Ja uz faks pomažem i u obiteljskom obrtu, tako da u ovom trenutku teško vidim da mogu uspjeti na temelju samih inovacija", zaključila je Lorena. 

Barbara: Može se uspjeti inovacijom, stali smo u cipele poslodavca

Barbara Bilić (29), studentica je na diplomskom studiju Odjevnog inženjerstva na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. S logopedinjom Paolom Danjek razvila je inovaciju TONGUEO (čita se Tango). Riječ je o digitalnom komunikatoru namijenjenom osobama koje pate od netečne afazije, stečenog jezičnog poremećaja koji je posljedica moždanog udara. Primjerice, svaka četvrta osoba doživi moždani udar, a svaka treća osoba koja ga je pretrpjela pati od afazije.

"Ovaj uređaj olakšao bi im svakodnevnu komunikaciju. Postoje mnoge aplikacije koje su napravljene, ali nisu dovoljno pristupačne za interakciju. Ljudima je nezgodno tipkati po ekranu, tako da smo mi osmislili jedan uređaj za koji smo osvojili prvo mjesto u Hrvatskoj i treće mjesto u Europi", rekla je za zaposljavanje.mimladi.hr Barbara Bilić.

Ona i njezin tim trenutačno djeluju u startupu koji u sklopu SPOCK inkubatora na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

"Trenutno smo kao startup u potrazi za investicijama koje bi nam financijski pomogle da ubrzamo cijeli proces realizacije, ali trudimo se ostati što više samostalni, zato izbjegavamo ideju da imamo investitora i tu smo krenuli kroz razne natječaje. Ne biste vjerovali, jako je puno natječaja za startupove kako ne bi ovisili o nekome, već da samostalno rade na svom razvoju. Primljeni smo u uži izbor na Science Parku u Grazu i imali smo još uspjeha. Mislila sam da će nam biti pomalo nemoguća misija doći do novca, ali kad imate nešto, nosi vas, nije vas ni briga. Ljudi nam se javljaju i govore da im TONGUEO treba za mamu, tatu, baku… Dosta ljudi u svom krugu ima nekoga tko pati od afazije, a naša inovacija, osim što nudi mogućnost svakodnevne komunikacije, nudi i opciju vježbanja govora."

Barbari tako inovacija nije bila izvannastavna aktivnost ili neka vrsta hobija, već i životni poziv kojim se bavi i kojim će se baviti. Otkrila je koliko je moguće probiti se na tržištu rada na temelju vlastite inovacije.

"Moguće je uspjeti na temelju inovacije. Moram priznati da je nama pomogao SPOCK inkubator jer su nam, osim prezentacija i istraživanja, pomogli i s razvojem poslovnog plana. Omogućili su nam stručno mentorstvo sa Sveučilišta u Zagrebu, ali i na tržištu rada, od strane vodećih tvrtki u svijetu planiranja i istraživanja tržišta, od Infobipa pa nadalje. Javljaju nam za razne natječaje, čak i da je razlog samo da vježbamo pitch i prezentacijske vještine. Tako smo saznali za pojedina natjecanja. Svi smo u inkubatoru ambiciozni oko realizacije svojih inovacija i stavljanja istih na tržište", pojasnila je.

Koliki je korak od startupa do tvrtke? Kako je rekla, pomalo strahuju od tog koraka.

"S jedne strane, time pokazujete da ste ozbiljni, ali s time dolaze porezne obveze i isplaćivanje plaća. Zato imamo manje prijava na natječaje. Tako da bih rekla da nam je najveći izazov otvaranje tvrtke, okuražiti se i ući u porezni sustav."

Da misli ozbiljno s inovacijom, jasno je pokazala i porukom da ne traži dodatni posao.

"Širili smo tim, imamo i 2 programera, tu smo stali u cipele poslodavca i vidjeli što se jednog dana od nas traži. Ono što nas je svaki put oduševilo na razgovorima je kad je netko ambiciozan, kad grize i ima volju. Dodajmo da uz intervjue odrađujemo razgovore s drugim tvrtkama s kojima želimo surađivati", dodala je Barbara uz napomenu da je to sve dio pripreme za ulogu poslodavca.

Na kraju je otkrila i to smatra li da se u Hrvatskoj pruža dovoljno prilika mladim inovatorima na tržištu rada.

"Mislim da se ne govori dovoljno o prilikama. Za inkubator u kojem djelujemo nismo ni znali dok nam to nisu predložili drugi, a ni sami nismo imali ideju startupa dok nas drugi nisu pozvali. Odjednom smo počeli razmišljati, zar smo mi sada startup? Nismo to tako planirali. Ideja cijele inovacije osmišljena je na natjecanju u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu EIT Health Innovation Days. U Europi su 32 odjelnice, najbolji iz svakog huba ide na europsko natjecanje i tako smo završili 3. u Europi. Imali smo podršku za razvijanje ideje, kojih ima, pogotovo u Zagrebu koji uvijek nudi prilike za razliku od manjih gradova. Ima svega, ali treba istraživati, samo što nema dovoljno medijskog prostora kako bi se ljude dodatno motiviralo. Ljudi se boje ovakvih stvari, ali svim mladim inovatorima poručujem da je jako puno prilika, ponuda, događanja i natjecanja na kojima se mogu upoznati investitori", zaključila je Barbara Bilić.

Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.