DONOSIMO NAJISTAKNUTIJE OSOBINE PRIPADNIKA GENERACIJA
Milenijalci, Y, Z: Znate li koje generacije na svijetu postoje i kojoj vi pripadate?
Tijekom duge povijesti niz stručnjaka nastojao je ljude različito grupirati, odlučujući se pritom za šarolike kriterije, a svoj su obol takvim težnjama dali i američki sociolozi Neil Howe i William Strauss. Oni su 90-ih godina prošloga stoljeća razvili "generacijsku teoriju", prema kojoj ljudi rođeni u istom razdoblju dijele zajedničke osobine i uvjerenja, navike i obrasce ponašanja.
Svoju su teoriju predstavili u knjizi "Generations" iz 1991., a potom je razradili u djelu "The Fourth Turning", objavljenom 1997. godine. Prema generacijskoj teoriji Strauss-Howe, velike promjene u Sjedinjenim Američkim Državama bile su usko povezane s generacijskim promjenama, što se može primijeniti i na druge narode.
Svaka generacija traje 20-ak godina, a odlučujuće promjene u mnogim narodima, prema njihovoj teoriji, javljaju se svake četiri generacije, što je ekvivalentno jednom povijesnom ciklusu, koji obično traje između 80 i 90 godina. Po završetku tog dugačkog perioda, kaže teorija Howe-Strauss, dolazi do transformacije političkih i društvenih struktura.
S vremenom su se pojavila različita tumačenja teorije američkih autora, stoga su i granice generacija nerijetko različite od izvora do izvora, što je stvorilo svojevrsnu "generacijsku zbrku". Kako bilo da bilo, dvojica američkih stručnjaka opisala su i imenovala svaku generaciju od 1433. godine, a ovom tekstu zanimljive su one od početka 20. stoljeća naovamo. Redom su to: najveća generacija (ljudi rođeni između 1901. i 1924. godine), tiha generacija (r. 1925.-1942.), baby boom generacija (r. 1943.-1960.), generacija X (r. 1961.-1980.), generacija Y ili milenijalci (r. 1981.-1995.), generacija Z (r. 1996.-2010.) i generacija Alfa (r. 2011.-2025.).
Najveća generacija (r. 1901.-1924.)
Najveća generacija prethodi tihoj generaciji i obično se definira kao period koji obuhvaća ljude rođene od 1901. do 1924. godine. Oblikovana je pod utjecajem Prvog svjetskog rata te ljude rođene u tom periodu karakterizira snažan osjećaj odgovornosti, časti, vjere i dužnosti.
Tiha generacija (r. 1925.-1942.)
U tihu generaciju uglavnom se ubrajaju ljudi rođeni prije Drugog svjetskog rata ili za vrijeme njega, a naziv potječe od njihova stava prema onome što se događa u svijetu. Naime, iako je ova generacija odrastala u teškim vremenima obilježenim ratovima i svjetskom krizom, oni ne zahtijevaju promjene, već uglavnom prihvaćaju postojeće stanje. Takvo se ponašanje pripisuje odgoju njihovih roditelja, koji su od njih zahtijevali da budu pristojni i da poštuju starije.
Baby boom generacija (r. 1943.-1960.)
Pripadnici baby boom generacije rođeni su između 1943. i 1960. godine, a generacija je naziv dobila po stopi nataliteta koja je u ovom razdoblju snažno skočila. Takva "eksplozija rođenja djece" povezana je s ekonomskim rastom koji je obilježio razdoblje. Niska stopa inflacije i nezaposlenosti, kao i razvoj znanosti (izum cjepiva protiv dječje paralize, kontracepcijske pilule, let u svemir...) i pozitivne društvene promjene, rezultirali su optimističnim pogledom na svijet pripadnika generacije, što je poljuljano ubojstvom J. F. Kennedyja.
Generacija X (r. 1961.-1980.)
Pripadnici generacije X rođeni su između 1961. i 1980. godine, a "X" u nazivu generacije označava prekid visoke stope nataliteta kakva je obilježila prethodno razdoblje. Generacija X nerijetko se naziva i nevidljivom ili izgubljenom budući da broji znatno manje pripadnika u odnosu na prethodnu generaciju. Zbog visoke stope zaposlenosti pripadnici generacije odrastali su bez strogog roditeljskog nadzora, zbog čega su se oslanjali sami na sebe. Također, budući da su im roditelji mnogo radili, uglavnom su gradili čvrste odnose s vlastitom obitelji i prijateljima, čemu su davali prednost nad poslom.
Generacija Y ili milenijalci (r. 1981.-1995.)
Pripadnici generacije Y, poznati i kao milenijalci, rođeni su između 1981. i 1995. godine, a riječ je o generaciji koja je odrasla uz pametne telefone i društvene mreže. Oni ne znaju što je svijet bez tehnologije, a zahvaljujući "umreženosti" stvorili su široku mrežu društvenih kontakata i vrlo su druželjubivi.
Generacija Z (r. 1996.-2010.)
Pripadnici generacije Z rođeni su između 1996. i 2010. godine, a riječ je o generaciji koju obilježavaju nove tehnologije i društvene mreže (manje Facebooka, više Instagrama i TikToka), ali i nedostatak komunikacije, zbog čega se mnogi pripadnici bore s depresijom. Nadalje, takvoj djeci najčešće rade oba roditelja, zbog čega brzo nauče biti samostalni i ne mare za institucije kao što su crkve ili vlade. Također, budući da su im informacije nadohvat ruke, pripadnici generacije Z pažljiviji su od svojih prethodnika, a dokaz tomu je smanjeno eksperimentiranje s drogama, alkoholom, savjesno korištenje novaca, kao i manje tinejdžerskih trudnoća.
Generacija Alfa (r. 2011.-2025.)
Pripadnici generacije Alfa rođeni su nakon 2010. godine, a riječ je o tehnološki najnaprednijoj generaciji ikada. Njima je tehnologija "utkana" u genetski kod i virtualni svijet preferiraju nad fizičkim, što također otvara pitanje koliko će ova generacija bili socijalizirana. Djeca rođena u ovome periodu žive u kućanstvima gdje se često putuje, a njihovim roditeljima nije strano ni mijenjanje zanimanja i karijere.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.