Medicinske sestre otkrivaju kako je raditi u Hrvatskoj i vani: 'Žene nisu zaštićene kao muškarci'

Posvjedočile su o tome kada i zašto su se odlučile na poziv medicinske sestre, je li ih studij pripremio za ono što ih je dočekalo nakon diplome, kako je izgledalo njihovo prvo zaposlenje u bolnici, kako im je danas raditi u zdravstvu, po čemu se rad u privatnom sektoru razlikuje od onog u javnom, kakav je položaj žena u zdravstvu i prolaze li muškarci bolje te kako je biti medicinska sestra u Hrvatskoj, a kako izvan naših granica te bi li se opet odlučile na ovaj poziv.

'Škola me dobro pripremila za dalje'

"Iskreno, s 15 godina rijetko tko sa sigurnošću zna što želi u životu. Tako je bilo i sa mnom. Nekako sam igrom slučaja završila u školi za medicinske sestre i evo hvala Bogu nisam zažalila. Petogodišnja medicinska škola svakako me dobro pripremila za dalje. Postavljeni su nam vrlo dobri temelji, no unatoč tome, kao i sa svakim poslom – naučiš kako stvari funkcioniraju u praksi tek kada kreneš samostalno raditi", započela je D.B.

Prisjetila se i kako je izgledalo njezino prvo zaposlenje u bolnici – samog intenziteta rada i iskustva koje nosi iz tih dana.

"Odmah po završetku srednje škole preselila sam se u inozemstvo i krenula raditi u bolnici, pa jedino radno iskustvo koje trenutno imam je upravo ovo u engleskom zdravstvenom sustavu. Bilo je vrlo stresno. Nisam znala što očekivati i doslovno mi je sve bilo nepoznato. Bila sam jako prestrašena i jedva sam čekala da taj prvi, grozni osjećaj izlaska iz sigurne zone (eng. comfort zone) prođe što prije. Taj prvi odjel nije bio idealan i nisam bila nimalo sretna, no tada sam probila led i puno naučila", rekla nam je naša sugovornica.

Dodala je kako je teško napraviti komparaciju hrvatskog zdravstvenog sustava i engleskog jer se razlikuju po velikom broju stvari.

"Prije svega, model rada u bolnici u Engleskoj je timski, stoga je i način brige za pacijente drugačiji i zahtjeva drugačiji pristup jer imate jako puno odgovornosti na svojim leđima. Danas sam zadovoljnija, jer sam stekla iskustvo i znam da uvijek imam opcija. Iako smo kao struka svugdje nedovoljno cijenjeni, ipak se u Engleskoj osjećam kao da me više poštuju kao zdravstvenog radnika nego u Hrvatskoj."

FOTO: Pixabay

Muškarci manje podložni bullingu

Na  upit je li ikada radila u privatnoj bolnici te p čemu se rad u privatnom sektoru razlikuje od onog u javnom, odgovorila je:

"Osobno nisam, no mogu reći nešto što znam o tome, s obzirom da nekolicina ljudi koje poznajem rade u privatnom sektoru. Glavna razlika između rada u privatnoj bolnici i javnoj u Engleskoj jest ta što je bolovanje potpuno plaćeno (postoji limit do kojeg mjeseca je isplata 100% plaće), dok privatni sektor pokriva tek nekoliko dana bolovanja, a zatim je neplaćeno. Vrlo slična situacija je i s porodiljnim. U privatnom sektoru ćeš imati manji broj pacijenata za koji brine jedna medicinska sestra, najčešće uz ugovor nude privatno zdravstveno osiguranje i plaća je viša. Mislim da osobe koje ne biraju privatni sektor unatoč navedenim boljim uvjetima, to rade zbog veće sigurnosti u državnim bolnicama."

Zanimalo nas je i kakav je položaj žena u zdravstvu, posebice medicinskih sestara u Hrvatskoj i vani.

"Mislim da smo kao profesija generalno necijenjeni, neovisno o spolu. Ja sam osobno imala nekoliko vrlo neugodnih iskustava s pacijentima, gdje sam bila vrijeđana ili su pak mislili da je u redu djevojci od tek navršenih 18 godina upućivati seksualne komentare. Unatoč tome što se nisam zapošljavala kao sestra u Hrvatskoj, prošla sam praksu u srednjoj školi po petogodišnjem programu, također praksu na prvostupništvu i mogu sa sigurnošću reći da bih radije stavila teško zarađenu licencu na mirovanje i radila u Mc’Donaldsu nego u Hrvatskoj kao medicinska sestra", priznala nam je naša sugovornica.

Osvrnula se i na to prolaze li muškarci bolje u zdravstvu.

"Muškarci se u velikoj većini znaju bolje nositi s neugodnim situacijama i po mom skromnom mišljenju, generalno su manje podložni bullingu."

Nedostaci u zdravstvu su brojni

Zanimalo nas je kako bi ocijenila zdravstveni sustav u Hrvatskoj. Što bi trebalo popraviti i koji su glavni problemi koji muče medicinsko osoblje? 

"Nažalost, hrvatskom zdravstvenom sustavu je potrebna kompletna transformacija. Velika većina ljudi koji rade u zdravstvu su nezadovoljni. Od sistema rada, kompletno neorganiziranih smjena, rada prekovremeno, nemogućnosti uzimanja godišnjeg odmora kada to želite, plaća, uvjeti rada, manjak mogućnosti napredovanja, nedostatak mogućnosti dodatne edukacije,.."

Dodala je i to da su naše sestre vani više cijenjene jer su im dane su opcije i razne mogućnosti.

"Čovjek kad se osjeća motiviranim i cijenjenim, kvalitetnije i učinkovitije radi. Ovisno o kolektivu, i o tome tko kako postavi temelje jedne sestre pri zaposlenju, takav rezultat se može i očekivati. Ako od starta očekujete vrhunsku skrb, educirano i motivirano osoblje – takav ćete tim i stvoriti. Mislim da bi smo trebali usporediti svoj sistem rada s drugim državama u Europi i konstruktivno napraviti promjene. Također, vjerujem da će se svi složiti kako je Covid bio jasan pokazatelj da svijet ne može opstati bez zdravstvenih djelatnika", naglasila je ova medicinska sestra.

Za kraj je otkrila da li bi ponovno odabrala ovaj poziv te uputila nekoliko savjeta ženama koje se tek odlučuju na sestrinstvo.

"Nikako ne bih nazvala sestrinstvo pozivom s obzirom da je sestrinstvo profesija koja zahtijeva godine obrazovanja, obuke i predanosti. Biti medicinska sestra znači biti kvalificirani profesionalac koji pruža intenzivnu skrb i donosi važne odluke za svoje pacijente. Da, odabrala bih ovu profesiju ponovo, unatoč svim nedostacima. Onome tko razmišlja o tome da postane medicinska sestra/medicinski tehničar, unatoč tome što su svjesni izazova i mogućih nedostataka, savjetovala bih da dobro istraže i utvrde što ova profesija očekuje od njih, te da procijene je li to u s kladu s njihovim interesima i očekivanjima. Usprkos izazovima, sestrinstvo je nevjerojatno nagrađujuća i ispunjujuća profesija. Bit ćete dio nečije životne priče iz najranjivijih perioda. Zbog svoje predanosti i znanja, uz multidisciplinarni tim, biti ćete razlog zašto netko i dalje postoji među nama i štoviše živi kvalitetan život", poručila je D.B. za kraj.

FOTO: Pixabay

Dogradonačelnica Gline velikog srca: 'Svima je teško, a posebno ženama. Puno je alkohola, nezadovoljstva…'

'Znala sam da je to posao za mene'

Svoje iskustvo rada u zdravstvu podijelila je i M.S. iz Zagreba koja je u početku naglasila zašto se odlučila na sestrinstvo.

"Na poziv medicinske sestre sam se odlučila još u ranom djetinjstvu zato što sam kao mala često išla na preglede vida i kad bih vidjela medicinske sestre u uniformama, njihovu ljubav prema nama djeci, njihovu empatiju, znala sam da je to posao za mene", započela je naša sugovornica i dodala kako ju studij nažalost nije dobro pripremio za ono što ju je dočekalo na radu u bolnici.

Prisjetila se i svog prvog radnog iskustva koje potvrđuje kako svaki početak nije lagan.

"Prvo zaposlenje je bilo vrlo stresno i razočaravajuće. Već drugi tjedan rada morala sam raditi noćne smjene s kolegicom koja je radila na tom odjelu samo mjesec dana. Intenzitet rada je bio takav da često ne bismo jeli i pili dvanaest i više sati."

No, dodala je kako sada kada je promijenila radno mjesto, rad u bolnici kao medicinska sestra je sve ono što je htjela i zamišljala.

Muškarci bolje prolaze

Osvrnula se i na položaj žena u zdravstvu te kako je biti medicinska sestra u Hrvatskoj.

"Mogu reći da sam osjetila razliku. Na prvom radnom mjestu bila sam tretirana na jako loš način od strane nadređenih. Pritom, to je bilo moje prvo zaposlenje i pritisak je bio prevelik. Žene nisu zaštićene kao muškarci i to je činjenica."

Na naš upit prolaze li muškarci bolje u zdravstvu ili ne, kratko je odgovorila: "O da, naravno."

Zanimalo nas je kako bi ocijenila zdravstveni sustav u Hrvatskoj – što bi trebalo popraviti i koji su glavni problemi koji muče medicinsko osoblje?

"Prije svega paziti koga se zapošljava kao zdravstvenog djelatnika, napraviti psihološku procjenu. Česte kontrole odjela od strane vanjskih inspekcija, veće plaće i vjerojatno bi onda puno toga bilo bolje", naglasila je naša sugovornica koja je trenutno na roditeljskom dopustu.

Za kraj je otkrila bi li iz današnje perspektive ponovno odabrala ovaj poziv te uputila savjet svim ženama koje se tek odlučuju na sestrinstvo.

"Naravno da bih isto odabrala, a moja poruka budućim medicinskim sestrama je: Samo hrabro!", zaključila je M.S. za portal Generacija.hr.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Žene u 21. stoljeću- je li jednakost nedostižna?" kojeg financira Agencija za elektroničke medije.