Maja Sever o položaju žena u medijima: 'Novinarke su i dalje slabije plaćene od svojih muških kolega'

Ova dugogodišnja HRT-ova urednica i novinarka ujedno je i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) te čelnica Europske federacije novinara (EFJ). U svojoj bogatoj karijeri uređivala je i vodila emisiju 'Hrvatska uživo' te radila za 'Nedjeljom u 2'. Poznata je po svojem aktivizmu i borbi za prava novinara, a pomaže i siromašnima kroz udrugu 'Ljudi za ljude'.

Na portalu Generacija.hr pišu o položaju žena u medijima i novinarstvu, stoga su Maju upitali koji su glavni problemi s kojima se susreće u svom poslu, za što se zalaže ako predsjednica EFJ, koje bitke trenutno vodi za bolji položaj hrvatskih novinara i novinarki, kako bi opisala položaj žena u medijima i novinarstvu danas, s čime se kao žena susretala tijekom karijere i što bi poručila ženama koje tek ulaze u svijet medija.

Od kuda vaša ljubav prema medijima i novinarstvu? Kako i kada ste se odlučili na ovaj poziv?

Zapravo sam u smjeru novinarstva krenula slučajno, iako su mnogi u mojoj obitelji na neki način bili povezani s novinarstvom. Jedan djed je bio novinar i urednik, baka je radila na radiju, a njezin drugi muž, čovjek kojeg sam isto smatrala djedom, karijeru je počeo kao novinar. Tako da novinarstvo i mediji nisu bili daleko do mojeg života u djetinjstvu, ali sam se prvenstveno htjela baviti kazalištem.

Ipak, upisala sam novinarski fakultet, krenuo je rat i ja sam nakon honorarnog rada na televiziji u dječjem programu, počela izvještavati s prvih linija fronte. Vrlo brzo sam shvatila da možda odabir fakulteta nije bio slučajan i da je novinarstvo upravo ono čime se želim baviti u životu. 

Već dugo radite u medijima. Koji su glavni problemi na koje svakodnevno nailazite u svom poslu? Kojim su sve pritiscima novinari i novinarke izloženi? 

Situacija u medijima je zapravo sve teža i teža. U mojim počecima to je bio ugledan i dobro plaćen posao, u ratu je na žalost mnogo naših kolega taj siguran posao zamijenio izvještavanjem s prve crte te su mnogi naši kolege poginuli i stradali. Nakon rata dolaze novi izazovi, promjena medijskog okruženja, nove tehnologije, poslodavci u trci za profitom smanjuju zaštitu radničkih prava i plaće novinara i novinarki, a pojavom društvenih mreža novinari brzo postaju meta i krivci za sve i svašta. No, taj narativ da je najlakše okriviti pa i vrijeđati glasnika su vrlo brzo prigrlili i političari i danas upravo oni stvaraju atmosferu govora mržnje, umjesto da odgovorno rade na tome da se osigura i zakonski okvir i okruženje da novinari i novinarke mogu slobodno raditi.

No, njima je lakše hvatati populističke poene, nego iskreno podržati pluralizam medija i slobodu govora i rada. Najveća je odgovornost na onima koji donose odluke, koji još uvijek nisu izmijenili kazneni zakon i dekriminalizirali klevetu, osigurali kvalitetne zakone o medijima, o HRT-u, donijeli medijsku strategiju koja će zaštiti novinarstvo kao javno dobro. 

Predsjednica ste EFJ. Što se sve našlo u fokusu vašeg rada i za što se zalažete?

EFJ okuplja brojne novinarske sindikate i udruženja, povezujemo se, podržavamo i radimo na ciljevima koje nam je zadala godišnja skupština. Na žalost, zbog rata i napada na novinare/ke to je zaštita sigurnosti novinara, zaštita od online zlostavljanja, jačanje zakonskih okvira za kvalitetno novinarstvo.

Proteklu godinu tako smo osim svakodnevne pomoći članovima intenzivno radili na amandmanima i pokušaju jačanja prijedloga Europskog akta o slobodi medija i Direktive i preporuka za borbu protiv SLAPP-a.

Kao predsjednica SNH, kako biste opisali situaciju u medijima i novinarstvu u Hrvatskoj? Za što se zalažete i koje su bitke koje trenutno vodite za bolji položaj novinara i novinarki?

Iz sindikalne perspektive situacija u hrvatskim medijima je iznimno teška. Sindikalni rad i okupljanje je zapravo otežano, pogotovo u privatnim medijima. Zato danas imamo tek dva novo potpisana kolektivna ugovora i to u javnim medijskim servisima. U većini medija radnička, ali i profesionalna prava novinara su slabo zaštićena, ljudi su potplaćeni. Vjerujte mi da je jako teško hrabro i slobodno istraživati političare ili moćnike u gospodarstvu ako vaša osobna egzistencija nije osigurana.

Novinarke su i dalje slabije plaćene od svojih muških kolega, a kako bismo rješavali te probleme na nacionalnoj razini i na razini medijskih kuća ne vidimo dobru volju od strane poslodavaca da uspostave socijalni dijalog.

Kojih se sve tema dotičete u vašem profesionalnom radu? Koliko često progovarate o ženama i njihovoj ulozi u medijima, ali i društvu općenito?

Već nekoliko godina kao novinarka radim za emisiju 'Nedjeljom u dva'. U suradnji s kolegom Stankovićem pokušavam raditi na većini društveno relevantnih tema. Na žalost, kada smo dogovorili da ćemo razgovarati o stanju u medijima prije nekoliko godina, urednici su zabranili da u emisiju nakon 1. maja na Svjetski dan medija u gostima o ovim temama govorim. Cenzurirali su emisiju.

No, kao predsjednica sindikata i EFJ-a svakodnevno se bavim ovim temama. Primjerice, prekjučer sam zajedno s predstavnicama ženskih organizacija prosvjedima upozorila na problem nasilja nad ženama. To je jednostavno dio mojeg svakodnevnog života i rada.

Kako biste opisali položaj žena u medijima i novinarstvu danas? S čime ste se kao žena susretali tijekom karijere i jesu li muškarci cjenjeniji u struci poput vaše? 

Već sam upozorila da su žene slabije plaćene od muškaraca općenito pa tako i u medijima, a u novinarstvu se susrećemo kao i u drugim zanimanjima sa staklenim stropom, izloženije smo online nasilju i uvredama. No, ono što nas dodatno opterećuje rekla bih i vrijeđa u novinarstvu to je stav da su ozbiljne teme za novinare, a lakše teme i kultura za novinarke na što ćete često naići u redakcijama. Mnoge kolegice su izvrsne novinarke, istraživačke novinarke i takav stav je samo jedna u nizu nepravdi s kojima se žene susreću u našem društvu. 

Je li naše društvo patrijarhalno? S kojim se predrasudama žene i dalje nose u javnom prostoru, ali i privatno? 

Dovoljno je pogledati komentare na održanu akciju protiv nasilja nad ženama. "Marš gamad", "stoko neradnička" samo su neki od komentara na objave o akciji. Ženi je za mnoge i dalje mjesto u kuhinji, a u braku mora malo pretrpjeti, ako se bunimo onda smo muškarače, nezahvalnice, a uvijek drugotne. Da, jesmo patrijarhalno društvo i ne uživamo ravnopravnost. 

Što biste poručili mladim ženama koje tek ulaze u svijet medija?

Samo hrabro, to je i dalje najljepši posao na svijetu, a borit ćemo se zajedno. 

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Žene u 21. stoljeću- je li jednakost nedostižna?" kojeg financira Agencija za elektroničke medije.