EDUKATIVNI PROGRAM

'Žive slike' u Muzeju grada Zagreba s novim likovima

Autor

mš/h

Muzej grada Zagreba proteklih devetnaest godina tijekom zadnjeg vikenda fašnika priprema edukativni program "Žive slike", a ove godine, za vikend 10. i 11. veljače, predstavlja i nekoliko novih osoba iz zagrebačke povijesti koje će, kao i sve likove dosad, oživjeti djelatnici i prijatelji tog muzeja.

10.02.2018. u 08:00
Ispiši članak

Po uzoru na slično događanje priređivano krajem 19. stoljeća u Zagrebu oni će, kostimirani u likove iz prošlosti, posjetiteljima govoriti o sebi, povijesti grada i vremena u kojem su živjeli.

Tako će ih u Muzeju dočekati već poznati likovi, među kojima su kralj Bela IV., prvi zagrebački biskup Duh, crna kraljica Barbara Celjska, gradski sudac Adam Balogh, zvonoljevač Henrik Degen, barunica Ana Marija Rauch, trgovac Naum Mallin, vlasnica gostionice Katarina Matejna, subreta u kabaretu Micika Žličar.

Jedan od novih likovima 'osjećajni' gradski krvnik

"Žive slike" ove godine predstavljaju i nekoliko novih zanimljivih likova, medičarku Elizabetu Ittinger, gradskog krvnika Valentina, novinara i pisca Franju Fuisa, britansku novinarku Clare Hollingworth, liječnike Žigu Švarca i Feđu Fischer-Sartorius te zagrebačkog gradonačelnika Ivu Krbeka.

Malo je poznat lik Valentina iz 15. stoljeća, za čije je zanimanje gradskog krvnika bilo jako teško pronaći zainteresirane. To i ne čudi s obzirom da mu je dužnost bila provoditi kazne za razne zločine, od odsijecanja udova, nosa, ušiju, ali i usmrtiti okrivljenog spaljivanjem, vješanjem, utapanjem ili odrubljivanjem glave.

Valentin nije dočekao mirovinu u službi, napustio ju je nakon što je spasio osuđenu Doroteju iz Otoka oženivši je, umjesto da je po odluci suca utopi u Savi. Naime, jedan od načina kako se okrivljene tada moglo spasiti od izrečene smrtne kazne bilo je vjenčanje s građaninom Gradeca.

Prva engleska ratna reporterka u Zagrebu učila hrvatski

"Žive slike" podsjetit će i na prvu englesku ratnu reporterku, Clare Hollingworth (1911.-2017.), koju sa Zagrebom veže što je dio studentskih dana provela kao stipendistica na zagrebačkom sveučilištu učeći hrvatski jezik.

Nagrađivana novinarka i autorica pet knjiga proslavila se nakon što je, kao 28-godišnjakinja radeći za The Daily Telegraph 1939., sasvim slučajno naišla na prizor gomilanja njemačke ratne mašinerije uz poljsku granicu i prva izvijestila o njemačkoj invaziji na Poljsku nazvavši taj događaj " frkom stoljeća".

Svojim je entuzijazmom i snalažljivošću spasila više od tri tisuće Židova iz Poljske evakuirajući ih u Englesku i pribavljajući im engleske vize.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata izvještavala je iz Poljske, Rumunjske, Grčke, Turske, Palestine, Irana, Iraka, sjeverne Afrike, a potom i s ratnih žarišta u Alžiru, Jemenu, Izraelu, Vijetnamu, Kini. Umrla je u 105. godini života.

Njezin kolega Franjo Martin Fuis, novinar, fotoreporter i pisac (1908. – 1943.). imao je podjednako uzbudljiv život. Bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih novinara tridesetih godina prošlog stoljeća i jedan od začetnika modernog žurnalizma i reporterske fotografije.

Nakon školovanja u rodnoj Virovitici pridružio se cirkuskoj družini i proputovao dijelove Bugarske, Turske i Grčke, a od 1934. je živio je u Zagrebu, gdje je radio u "Novostima".

Pisao je reportaže, pripovijetke, pjesme, crtice i scenarije za stripove, te književne radove u periodici, najčešće pod pseudonimom Fra Ma Fu.

Napisao je niz scenarija za stripove koje je ilustrirao Andrija Maurović, a i autor je šansone Mojoj Trešnjevci.

Pamte se njegove reportaže o životu zagrebačke sirotinje (Niz strminu bijede, 1935.; Hotel Slama, 1937.) koje je ilustrirao fotografijama.

Poginuo je pri preletu Plitvičkih jezera, kada je na ruti od Zagreba do Otočca avionom nastojao prebjeći iz domobrana u partizane.

Zagrebački gradonačelnik zainteresiran za periferiju

Pravnik i političar Ivo Krbek (1890. – 1966.) studirao je pravo u Zagrebu, Beču, Berlinu i Parizu, te na zagrebačkom Pravnom fakultetu, gdje je od 1928. bio docent, a potom profesor.

Na čelu Zagreba je bio od 1932. do 1934. godine, pokazujući osobiti interes za rješavanje komunalnih problema zagrebačke periferije, Trešnjevke, Trnja i Pešćenice koje je često obilazio.

Trešnjevka je u njegovom mandatu dobila dječje sklonište na Selskoj cesti, kao i Remizu - Grad je otkupio zemljište na Vurovčici za gradnju nove tramvajske remize, te se njezinom izgradnjom i otvaranjem tramvajske pruge Tratinskom i Ozaljskom ulicom 1935. ta četvrt prometno povezala s centrom.

Posebno se zalagao i za izvedbu Varaždinske ceste (danas Ulica grada Vukovara).

Zagrebački medicinari posvećeni radu s djecom

Posjetitelji će moći upoznati i liječnika Žigu Švarca, koji je u Zagrebu 1908. osnovao i vodio Gradski dječji ambulatorij za socijalnomedicinsku zaštitu dojenčadi i male djece, s mliječnom kuhinjom i sistematskim pregledima ugrožene i izvanbračne djece. Dispanzer je 1927. godine prerastao u Zavod za socijalnu zaštitu majke i djece.

Švarc je smatrao kako su siromaštvo, neobrazovanost i nehranjenje djece majčinim mlijekom glavni razlozi tadašnjeg lošeg stanja, te je uveo tzv. stimulativne metode prema kojima bi majke svoj višak mlijeka mogle donirati Ambulatoriju.

Bio je prvi predsjednik Pedijatrijske sekcije Zbora liječnika Hrvatske. Koautor je popularnoga priručnika za njegu i prehranu dojenčeta Majka i dijete iz 1934 godine.

Feđa Fischer-Sartorius radila je kao mlada specijalistica 1937. u Gradskom dječjem ambulatoriju, a uslijed Drugog svjetskog rata odlazi u Koprivnicu gdje radi kao upraviteljica školske poliklinike. Po završetku rata vraća se u Zagreb i tu vodi dječji odjel bolnice "Dr. Mladen Stojanović". Nekoliko godina kasnije postaje voditeljicom Odjela zaštite majki i djece NR Hrvatske.

Osnovala je Dječju kiruršku bolnicu u Zagrebu i organizira rad Centra za zaštitu majki i djeteta, kojemu je na čelu. Bila je predsjednica komisije UNICEF-a za Hrvatsku, sudjelovala je u radu društva "Naša djeca" i "Društvo žena", te pokrenula prvi pedijatrijski časopis u zemlji, Bilten Centra za zaštitu majke i djece.

Zdravstveni segment predstavlja i Silvana Cinciani, medicinska sestra koja je pedesetih bila glavna sestra Odjela gastroenterologije na Internoj klinici bolnice Rebro.

Radila je i u Centru za zaštitu majki i djece, te bila direktorica i nastavnica u Školi za dječje njegovateljice. Bila je ravnateljica Škole za medicinske sestre pedijatrijskog smjera od 1959. godine do njenog ukidanja 1963. Na njezinu inicijativu 1977. je osnovana Sekcija pedijatrijskih sestara regije Zagreb.

Predstavit će se i medičarka Elisabetha Ittinger koja je u 18. stoljeću u Radićevoj ulici imala medičarski obrt i dućan, gdje se prodavao med, vosak, svijeće i medeni kolači. Zbog skupoće sirovine, meda, to nije bio unosan posao, pa je njezino ime jedno od rijetkih koji se spominju u tom kontekstu.

Tijekom trajanja Živih slika u predvorju Muzeja bit će organizirana kreativna radionica "Nacrtaj mi masku".

Posjetitelji će imati priliku i razgledati tri izložbe Muzeja grada Zagreba, "Trešnjevka - prostor i ljudi", "Klaićeva bolnica - godine rasta" te "Pommer 1856 : Gojević 2016 Fotografične slike naših narodnih spisateljah".

"Žive slike" se održavaju od 10 do 14 sati, ulaz je besplatan, a organiziran je i tumač za znakovni jezik.

Program se održava već devetnaestu godinu zaredom, a prošle godine dobio je nagradu Hrvatskog muzejskog društva za najbolji pedagoško-edukacijski program.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.