Žestoka rasprava podijelila Hrvate: 'Jedino tko te nešto pita o lektiri su Lokas i Tarik'

Korisnik je upitao korisnike Reddita jesu li čitali lektire i je li se isplatilo. "Bile su one meni i mrske, dosadne, glupe, s pogrešnim porukama, tezama itd., ali sjećam se svog ponosa i samopouzdanja (kojeg i danas smatram opravdanim) nakon završetka osnovne škole gdje sam bio uvjeren da mogu lektorirati nečiju knjigu", pojasnio je u objavi. Rekao je kako je u srednjoj (strukovnoj) počeo preskakati lektire te je, tvrdi, tijekom vremena osjetio kako gubi osjećaj elokventnog izražavanja i kako mu vokabular postaje sve jednostavniji.

"Smatram da se lektire isplate čisto zbog raznoraznih stajališta koje doživiš čitajući ih, a koji se ne mogu prenijeti preko filma, i ako još planiraš cijeli život čitati barem kakvu-takvu beletristiku da izbjegneš gubitak 'književne sposobnosti' koji se dogodio meni", poručio je. Pitanje je izazvalo dosta reakcija pa su tako neki korisnici podijelili svoja iskustva i mišljenja o ovoj temi. Mnogi su se složili kako im je lektira iznimno koristila. "Da i isplatilo se, iako neke knjige nisam mogao podnijeti, a druge su mi bile super", napisao je korisnik te je istaknuo kako mu je čudno kad čuje komentare da su neke "knjige prestare i da treba forsirati nešto novije i lakše da ljudi zavole čitati".

Istaknuo je kako je poanta lektire da se čitatelj upozna s bitnim djelima određenog umjetničkog perioda, a ne da zavoli čitati. Mnogi su kao problem naveli prezahtjevnost štiva i "loš" kurikulum. "Ma da slažem se da bi se obavezno trebali čitati tzv. klasici. Prva lektira u srednjoj mi je bila Ilijada pa naknadno antička djela, odnosno grčke tragedije itd.", započeo je rekavši kako su ih čitali kronološki. "To samo po sebi nije loše, ali nekome od 15 godina kome je pojam dobre knjige (bar tada) Strah u ulici lipa, Junaci Pavlove ulice i slično, besmisleno je odmah dati Ilijadu, Antigonu i Eneidu jer jednostavno nemaš umjetničkog ni generalnog sveopćeg kulturnog konteksta da shvatiš zašto su bitne, a kamoli da ih razumiješ", napisao je te je istaknuo kako razumije ideju, ali, tvrdi, da je pristup totalno kriv.

Jeste čitali lektire i je li se isplatilo?
byu/xxved incroatia

'Književnost ne zastarijeva i ne napreduje'

Jedan korisnik pojasnio je kako je kurikulum danas drugačiji te da se lektire više ne čitaju kronološki pa je poručio kako je problem što djeca više ne čitaju. "Ok im je dobiti jedan iz lektire. Posljedica je da ne znaju složiti jednu rečenicu i objasniti uzrok - posljedica", poručio je te je istaknuo kako se ne čudi što djeca više ne znaju koristiti padeže. Neki korisnici tvrde kako je izbor knjiga zastario i nezanimljiv te je to razlog nezainteresiranosti za čitanjem. "Zašto nisi čitao sa strane? Meni su lektire prvog srednje isto bile strahovito dosadne, ali sam paralelno čitao stvari koje su me zanimale. To bi bilo kao da me par dosadnih filmova natjera da zamrzim filmove", odgovorio je korisnik.

"Misliš li da je umjetnost završila 1950? Jer sve lektire su nam tad završile. Prve dvije godine lektiru treba skoro potpuno izbaciti, možda par strana iz bitnijih djela, tipa Ilijada, Judita, Dundo Maroje... Općenito periode prije 18. stoljeća treba svesti na jedno polugodište. Treba izuzetno pojačati novije autore, tipa Hemingway, Kerouac, Orwell,... Njih uopće nismo ni spomenuli ili smo ih jedva spomenuli", poručio je korisnik i izazvao mnoge oštre reakcije. "Književnost ne zastarijeva i ne napreduje, nego se samo mijenja, usporedba s tehnologijom je promašena", napisao je jedan korisnik.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

'Misliš ti da se u Engleskoj čita Shakespeare'

"Ne, ne, ne kužiš, škola mora biti uvijek zabavna i sve mora podilaziti tome. Učenici se nikad ne bi trebali truditi ili napraviti nešto što ne vole ili ne žele. Samo zabava! Tako je to u stvarnom životu! A opća kultura, kulturalna baština i obrazovanje sekundarne su stvari, to ćeš pokupiti ovako, usput. Što koga briga za neku tu Dubravku ili za nekog Dundu Maroja? Misliš ti da se u Engleskoj čita Shakespeare?", upitao je korisnik sarkastično. Jedna korisnica poručila je kako je čitala i kako joj se nije isplatilo. "Jedino tko te nešto pita oko lektire (ako te uopće pita), je ekipa koja sastavlja ispit iz hrvatskog za maturu i Joško Lokas, Tarik Filipović i ostala ekipa u kvizovima", napisao je.

Je li obrazovanje glavni krivac za nepismenost: Jezikoslovka otkrila u čemu je problem

Jedan korisnik priznao je kako nije čitao lektire te je otkrio kako bi prije sata lektire pročitao samo kratki sadržaj te bi na temelju toga shvatio što bi mu se moglo svidjeti pa bi ta lektirna djela pročitao. "Sad se u potpunosti slažem da je čitanje bitno. Pogotovo danas kad je većina medija strukturirana tako da ih se praktički može konzumirati bez da imalo uključiš mozak, sve manje i manje ljudi si razvija znanje. Trudim se čitati po jednu knjigu svakih tjedan-dva jer, kao maturant koji pohađa srednju koja nudi smjerove s vrlo niskim pragom, mogu točno iz prve ruke vidjeti koliko nekom minimalno obrazovanje može naštetiti (unutar i van škole; ne znati što znače riječi "uokolo", "vokabular", ili razliku između Iraka i Irana s 19-20 godina mi je suluda)", zaključio je.