Zanimljiva izložba na Fakultetu hrvatskih studija

Izložbu će otvoriti ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek uz pozdravne govore rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa, predsjednika Hrvatske paneuropske unije akademika Mislava Ježića i dekana Fakulteta hrvatskih studija Pave Barišića.

Ta izložba prva je kulturna manifestacija koju Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu organizira od proglašenja fakulteta i prva izložba koja se otvara u Zagrebu nakon potresa u ožujku. Dugo iščekivanu samostalnost u visokoobrazovnom sustavu Fakultet hrvatskih studija proslavlja postavljanjem izložbe koja je prije četvrt stoljeća otvarala putove samostalnosti Hrvatske.

Izložba obuhvaća 64 umjetničke fotografije većega formata, a postavio ju je akademik Mislav Ježić. Izložbu su organizirali Hrvatska paneuropska unija i Fakultet hrvatskih studija uz potporu Hrvatskoga kulturnoga društva Napredak. Riječ je o izložbi koja je prvi put bila postavljena u siječnju 1996. u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Tri mjeseca kasnije bila je u UNESCO-u u Parizu. Potom je obišla mnoge europske prijestolnice i kulturna središta, pa i Kairo u Egiptu, u doba kada se na kulturnom planu nastojao afirmirati hrvatski identitet, a na političkom uključiti Hrvatsku u europska tijela i NATO.

"Najmlađi Fakultet najstarijega Sveučilišta s kontinuitetom djelovanja u Hrvatskoj kao prvu izložbu nakon svojega uzdizanja na fakultetski položaj, odlukom Senata od 10. prosinca 2019., predstavlja temu koja čini okosnicu njegove djelatnosti. Fakultet hrvatskih studija istražuje i poučava sveučilištarce o pitanjima hrvatske kulture, društva, jezika i identiteta. Svjedoči na poseban način koliko je hrvatska uljudba i stvaralačka baština u svojim stožernim odrednicama prožeta supstancijom europske kulture, od helenske mudrosti i znanosti, rimske pravne i državne tradicije do kršćanske duhovnosti", istaknuo je dekan Barišić.

"Europu povezuje duga povijest i mnoge ključne sastavnice šarolikih nacionalnih kultura, a naročito zajednička baština Grčke, Rima i kršćanstva, a to znači i humanizma i prosvjetiteljstva i moderne kulture, kojih bez tih temelja ne bi bilo. Sve te sastavnice povezuju i Hrvatsku s Europom. To se može zorno vidjeti na probranim primjerima kulturnih spomenika na ovoj izložbi. Ona je svojedobno pomagala da neki politički krugovi u Europi zorno prepoznaju europsku baštinu koju čuva Hrvatska i koja im ne smije biti ravnodušna. A danas neka pomogne studentima Fakulteta hrvatskih studija, a i svim posjetiteljima izložbe, da zorno vide koliko je hrvatska baština i nacionalna i europska u isti mah, i da si jasnije predoče koliko je Hrvatska i primila od Europe, počevši od antike, i koliko je dala Europi, pa da ih ne mogu zbuniti oni koji nedovoljno znaju da bi razumjeli da je Hrvatskoj pravo mjesto u Europi i da ona ima „pravo na Europu“, a to danas politički znači – punopravno mjesto u Europskoj uniji", naglasio je u povodu postavljanja izložbe akademik Ježić.