stručni skup u zagrebačkoj mimari
VIDEO Identitet Katoličke crkve i Hrvata nedjeljiv je dio Bokeljske mornarice, Kolo sv. Tripuna ne može se izdvajati
Ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek otvorila je znanstveno-stručni skup "Bokeljska mornarica i Kolo svetog Tripuna kao tradicija bokeljskih Hrvata" u zagrebačkoj Mimari. Skup je održan u organizaciji Ministarstva kulture i Hrvatske bratovštine "Bokeljska mornarica 809" Zagreb, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik. Povod ovome događaju nominacija je Bokeljske mornarice i Kola svetog Tripuna na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Obuljen-Koržinek: Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice zaslužne za očuvanje kulturnih tradicija te mornarice i Kola sv. Tripuna
"Vrijednost Bokeljske mornarice i Kola sv. Tripuna kao nematerijalne kulturne baštine prepoznalo je Ministarstvo kulture koje ih je potom i nominiralo za UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva", ustvrdila je ministrica Obuljen-Koržinek.
Istaknula je kako su upravo hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice organizirane u Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu i Dubrovniku zaslužne za održavanje tih kulturnih tradicija.
"Kao zemlja s bogatim iskustvom oko uvrštenja kulturne baštine na UNESCO-ov popis nastavit ćemo s tim radom. Upis na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva priznanje je narodu koji je tu kulturu stvorio, a još više onih koji su je očuvali", poručila je ministrica.
Prisutnima se na ovom skupu obratio predsjednik Hrvatske bratovštine "Bokeljska mornarica 809" Zagreb, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik Ivo Škabata koji je istaknuo kako je kulturna baština dokaz postojanja jednog naroda u raznolikosti u kojem živi.
"Bogatu kulturnu baštinu Boke Kotorske tek očekuje nacionalno valoriziranje. Treba se tek procijeniti sve što je kulturna baština ostavila u nasljeđe kao i nematerijalnu baštinu. Želim reći da možda postoji kulturno dobro koje ne pripada jednom narodu, ali ne možemo reći da narod nije stvorio kulturu. Ako ne odgovorimo na ta važna pitanja za Republiku Hrvatsku, onda će to učiniti netko drugi, a što neće biti u skladu s povijesnom istinom", poručio je Škabata.
Deković: Bokeljski Hrvati ponosni su na ono što jesu i gdje jesu
O važnosti nominacije Bokeljske mornarice i Kola svetog Tripuna na UNESCO-ov popis govorio je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković. Istaknuo je kako su bokeljski Hrvati ponosni na ono što jesu i gdje jesu.
"Danas se o ovom pitanju ne bi raspravljalo da se ne ugrožava identitet Bokeljskih Hrvata. Želi se odvojiti značaj Katoličke crkve i kotorskog zaštitnika sv. Tripuna od Bokeljske mornarice. Kolo sv. Tripuna i Bokeljska mornarica hrvatska je tradicija i nadam se da će to osobe iz Bokeljske mornarice i prihvatiti kada vide činjenice", zaključio je svoje izlaganje Deković.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić prisjetio se svog posjeta Boki Kotorskoj prije dvije godine povodom 850. obljetnice posvećenja katedrala gdje je bio kao izaslanik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
"Kad sam vidio taj 'Zaljev svetaca' sjetio sam se stihova nekih pjesnika koji su Boku Kotorsku opisali kao da je Božja ruka ondje imala svoj doticaj. Identitet Katoličke crkve i Hrvata nedjeljiv je dio Bokeljske mornarice te se od nje ne može odvajati Kolo sv. Tripuna kao zasebna tradicija", naglasio je akademik Kusić.
Sadržajan program skupa obuhvatio je povijesni pregled Bokeljske mornarice kao paradigme hrvatske nematerijalne baštine od njezina osnutka 809. godine do danas, a na skupu je izlagalo šestero izlagača: kotorski biskup mons. Ilija Janjić, dr. sc. Vinicije Lupis iz Instituta društvenih znanosti iz Dubrovnika, dr. sc. Maja Katušić iz Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, Tomislav Brguljan iz Hrvatske bratovštine Bokeljske moranrice 809 iz Rijeke, dr. sc. Tvrko Zebec iz Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba te Rut Carek iz Službe za UNESCO Ministarstva kulture RH i glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO.
Biskup Janjić: Bokeljsku mornaricu ne može se odvojiti od Katoličke crkve
Kotorski biskup mons. Ilija Janjić govorio je o povezanosti Bokeljske mornarice s hrvatskim nasljeđem i Katoličkom crkvom, napomenuvši kako sv. Tripun na svom srcu nosi grad Kotor, čiji je zaštitnik, a iznad njega su napisane riječi 'Fides et honor'.
Da sveti Tripun nije imao vjeru i ponos, Bokeljska mornarica koja traje duže od 1200 godina ne bi doživjela današnje dane, on bi mogao biti primjer mladima i drugima, ali malo tko zna za taj biser mučenika, koji po cijenu života kao 18-godišnjak nije htio odustati od svoje vjere, ustvrdio je mons. Janjić.
"Ako netko želi odvojiti Bokeljsku mornaricu od vjere i Crkve neće dugo trajati, nećemo dozvoliti da ona postane crnogorska Bokeljska mornarica, može biti Bokeljska mornarica u Crnoj Gori, ali ne i crnogorska jer bismo se tako istopili", istaknuo je.
"Identitet Bokeljske mornarice karakterizira višeslojnost, u njenoj višetisućljetnoj opstojnosti nije moglo biti drugačije, no nje nema bez Crkve", dodao je mons. Janjić.
Neraskidivu vezu Bokeljske mornarice i sv. Tripuna kao dio hrvatske kulturne baštine utvrdio je i dr. sc. Vinicije Lupis.
"Svaki pokušaj krađe identiteta je kulturocid, a kulturocid na takav način ne moži ući na UNESCO-ov popis. Znači, oko ovih pitanja mora doći do suglasja između Crne Gore i Hrvatske", poručio je Lupis za Direktno.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.