Veliko priznanje: Knjižara Matice hrvatske osvojila prestižnu nagradu

U obrazloženju stoji kako je Knjižara Matice hrvatske jedna od rijetkih takvih ustanova koja se može podičiti dugom tradicijom. Ugodnost knjižarskog prostora osjeti se već na samom ulazu odakle pogled zastaje na police raspoređene prema bibliotekama. Iako prevladava proza, ondje se mogu pronaći i vrhovi domaće i svjetske  poezije. Kutak za čitanje ili prelistavanje knjiga ujedno služi kao pozornica za razna događanja Matice hrvatske, poput književnih tribina, književnih predstavljanja, skupova i sl.

Najastarija nacionalna kulturna institucija

Počeci Matice hrvatske sežu u 1842. godinu, kada je unutar Ilirske čitaonice u Zagrebu,  kao novčana glavnica za potrebe izdavanja klasika hrvatske književnosti i drugih korisnih knjiga na hrvatskom jeziku, osnovana Matica ilirska. Njezinim utemeljiteljem smatra se istaknuti političar i najstariji član hrvatskog narodnog preporoda, ujedno i njezin prvi predsjednik, grof Janko Drašković. Utemeljena je sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. 

Matica ilirska osamostaljuje se tek 1850. godine, nakon zabrane rada Ilirske čitaonice, a  1874. dobiva naziv Matica hrvatska.  Mreža njezinih povjerenika djeluje i izvan prostora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije - u Istri, Bosni i Hercegovini, slovenskim zemljama te u Beču. Godine 1924. počinju se osnivati pododbori za jačanje djelatnosti MH u gradovima i mjestima izvan Zagreba,a značajnije širenje djelokruga događa se nakon Drugog svjetskog rata. 

Od 1956. radi promicanja društvenog života Matica osniva čitaonice i klubove te donosi odluku o osnivanju posebnih odjela za realizaciju osnovne djelatnosti: knjižare, papirnice, antikvarijate i samostalne izdavačke kuće. Temeljem te odluke 1960. godine osniva Nakladni zavod Matice hrvatske. U razdoblju od 1970. do 1971. osnivaju se podružnice među hrvatskim iseljenicima širom Europe, a Matica se uključuje u rad  Hrvatskog proljeća. Sljedeće godine prestaje s radom, koji se obnavlja 1990.  

FOTO: Facebook/Matica hrvatska

Izdavačka i kulturna djelatnost

Uz dvadesetak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti s više od stotinu naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, književni i znanstveni časopis Kolo te časopis Prirodoslovlje. Osim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja, tribine, koncerte klasične glazbe. 

Ljevica glasala protiv Zakona o hrvatskom jeziku, HDZ uzvratio: 'Pere vas jugonostalgija'

Pri Središnjici djeluje i Galerija Matice hrvatske u kojoj izlažu ponajprije mladi likovni umjetnici. U ciklusu Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj nastupaju daroviti i na natjecanjima nagrađivani polaznici glazbenih škola te glazbenih smjerova na sveučilištima u Hrvatskoj.  Stotinjak ogranaka Matice hrvatske objavljuje dvadesetak književnih časopisa, među kojima su "Dubrovnik", "Književna revija", "Dometi", "Zadarska smotra", "Riječi".