HRVATSKA MUZEJSKA BAŠTINA

TURANJ Od drvene stražarske kule, do posljednje crte obrane Karlovca

Autor

ri

Prema izboru portala specijaliziranog za turističke informacije o gradovima, In your pocket, Muzej Domovinskog rata Karlovac - Turanj uvršten je u 'top' pet kulturnih atrakcija u okolici Zagreba.

20.08.2020. u 09:11
Ispiši članak

Smješten 50 kilometara jugozapadno od glavnoga grada, Karlovac je osnovan 1579. godine zbog obrane južnih granica Austrijskog carstva od osmanlijskih napada.

Svoju stratešku ulogu, Karlovac je potvrdio i devedesetih godina prošloga stoljeća, kada su i sam grad i njegova okolica bili poprište žestokih borbi između vojske RH i samoproglašene Republike Srpske Krajine.

U mjestu Turanj, tik uz državnu cestu na putu prema Nacionalnom parku Plitvička jezera, bivša vojarna pretvorena je u moderan interaktivni muzej o povijesti rata i njegovom utjecaju na stanovništvo tog područja.

Drvena stražarska kula, 'turna', sagrađena je 1582. godine, gdje se smjestila vojna posada krajišnika-graničara s ciljem čuvanja južnih prilaza karlovačkoj tvrđavi od osmanlijskih osvajača. Turanj je tada imao ulogu predstraže, posljednje crte obrane grada Karlovca.

Turanj je i u Domovinskom ratu od 1991. - 1995. ostao strateška točka obrane grada - mjesto na kojem je zaustavljen neprijatelj i spriječeno zauzimanje grada, a time i presijecanje Hrvatske.

Danas ta kula predstavlja simbol pobjede te je svjedok borbe za slobodnu i samostalnu Hrvatsku.

Hotel California

Obnovom te zgrade, koju su branitelji nazvali 'Hotel California', Karlovačka je županija dobila suvremeni muzejski prostor, a sam Muzej prostor, koji zbog povijesne vrijednosti, predstavlja zaseban muzejski artefakt.

U prizemlju zgrade uređena je Spomen soba karlovačkim braniteljima Domovinskog rata, suvenirnica i kafić. Stalna izložba 'Karlovac 1991. – 1995.' postavljena je na prvom katu, dok su u potkrovlju smještene višenamjenska dvorana, knjižnica s čitaonicom te uredski prostori.

Spomenuta stalna izložba autorica izložbene koncepcije Ružice Stjepanović i idejnog rješenja Nikoline Jelavić Mitrović, posvećena je životu u gradu, ali i na karlovačkoj bojišnici tijekom Domovinskoga rata, a prikaz života iz tog vremena prezentiran je u šest tematskih cjelina.

'Kako je počeo rat?' uvodna je cjelina koja prikazuje političku i gospodarsku situaciju i raspad SFRJ, a druga cjelina 'Virovitica-Karlovac-Karlobag' predstavlja polazišta i ciljeve velikosrpske ideologije te početak agresije na Hrvatsku kao način ostvarenja tih ciljeva.

Trećom tematskom cjelinom 'Postali su branitelji' predstavljena je prva crta bojišnice, i tijek ratnih događanja na karlovačkom području. 'Životom protiv rata' prikazane su gospodarske, društvene i kulturne prilike u gradu tijekom rata.

'Pobjeda' prikazuje vojno-redarstvenu operaciju 'Oluja' s naglaskom na karlovačko područje, a u vanjskom prostoru Muzeja, kao integralni dio izložbe, prezentirana je šesta cjelina, borbena tehnika s naglaskom na borbena vozila iz domaćih radionica.

Oluja

Poseban fokus izložbe stavljen je na oslobodilačku operaciju Hrvatske vojske 'Oluja', koja je počela 4. kolovoza 1995. u 5 sati ujutro u pet zbornih područja - Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Gospić i Split.

Zborno područje Karlovac obuhvaćalo je prostor od kanala Kupa-Kupa do planine Kapela-Oštri vrh. Crta bojišnice bila je dugačka oko 180 kilometara, oslanjala se na rijeke Kupu, Koranu, Mrežnicu i Tounjčicu i bila je podijeljena na karlovački i ogulinski dio.

Zapovjednik zbornog područja bio je general-bojnik Miljenko Crnjac, a ukupno je u operaciji u sastavu ZP-a bilo angažirano 15.067 pripadnika HV-a. Zadaća ZP-a Karlovac bila je oslobađanje Korduna i sjevernog dijela Like. Tijekom 'Oluje' na ovom području poginula su 33 hrvatska branitelja.

Dodajmo još da se u stalnom postavu Muzeja nalazi 350 originalnih predmeta, više od tri sata multimedijalnih sadržaja, video prezentacija, animacija i filmova, a za najmlađe posjetitelje posebno je zanimljiv edukativni kutić u kojem kroz pitalice, slagalice, kviz, mogu učiti o povijesti Domovinskog rata.

*Tekst napisan pod pokroviteljstvom JANAF-a.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.