HRVATSKA MUZEJSKA BAŠTINA

TRAGIČAN DAN ZA MUZEJE Snažan potres uzdrmao kulturu glavnoga grada

Autor

ri

Uslijed nedavnih snažnih potresa koji su pogodili hrvatsku metropolu, iz Muzeja za umjetnost i obrt priopćili su kako oštećenja nije pretrpila samo zgrada, nego su veća oštećenja doživjeli i predmeti u dijelu stalnog postava na drugom i trećem katu tog najvećeg i najstarijeg muzeja lijepih i primijenjenih umjetnosti u Hrvatskoj.

26.03.2020. u 09:06
Ispiši članak

Stradale su i restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu. Urušen je i dio krovišta te su oštećeni predmeti u dijelu stalnog postava na drugom i trećem katu. 

Žrtvama potresa pridružile su se mnoge građevine koje predstavljaju hrvatsku kulturnu baštinu, a mnoge od njih nalaze se upravo u centru Zagreba koji je najviše i stradao u nedjeljnim potresima. Muzeji, arhivi, zgrada HAZU, koncertne dvorane, kao i sakralni objekti, svi su oni pretrpjeli manja ili veća oštećenja, no još se ne zna u kojoj mjeri. Neki od ovih velebnih čuvara povijesti umjetnosti označeni su kao neupotrebljivi te se u njih ne smije ulaziti do procjene statičara. Osim obnove samih zgrada, uništeni i polomljeni eksponati zahtijevat će restauraciju. 

Ova izvanredna situacija poklopila se s mjerama suzbijanja širenja korona virusa uslijed kojih su muzeji morali zatvoriti svoja vrata javnosti. Mi ćemo ovdje iz poštovanja prema potresima pogođenoj kulturnoj baštini i kulturno-povijesnim građevinama pisati o jednom od najznačajnijih hrvatskih muzeja; Muzeju za umjetnost i obrt. 

Među prvima u Europi 

Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 17. veljače davne 1880. godine i kao takav predstavljao je jednu od prvih takvih institucija u Europi. Njegov osnivač, Izidor Kršnjavi, tadašnji predsjednik Društva umjetnika, koncipirao je jedinstvenu sintagmu 'umjetnost i obrt' otvarajući tako Muzeju šire područje budućeg djelovanja. 

Projekt zgrade na današnjem Trgu Republike Hrvatske, po prvi put namjenski građene za muzej, izradio je ahitekt Herman Bollé. Riječ je o reprezentativnoj historicističkoj palači sagrađenoj 1888. godine, a sam Muzej ove godine obilježava 140 godina svog djelovanja unutar kojih se razvio "u najznačajniji i najveći hrvatski i zagrebački umjetnički muzej koji je bio i ostao predvodnik i promotor novih pokreta i ideja u svijetu umjetnosti i dizajna". 

Djelovanje jednog od najznačajnijih hrvatskih muzeja vrlo je kompleksno i obuhvaća široku lepezu unutar kojeg se preklapaju umjetnost i obrt te ćemo ovdje redove posvetiti najmanje javnosti poznatim segmentima muzejskog fundusa. Odjel zbirki unutar Muzeja je kroz 130 godina razvijao svoje zbirke, reorganizirao postojeće i osnivao nove. Danas se tu čuva više od 100.000 predmeta, raspoređenih u dvadeset zbirki; arhitektura, grafički dizajn, namještaj, produkt dizajn, oslikana koža... 

Muzej u svom postavu tako ima zbirku devocionalija, jedine takve u Hrvatskoj, a čine je predmeti koji su služili iskazivanju pobožnosti u domaćinstvima. Uglavnom su to posvetne slike, mali kućanski oltari, sakralne skulpturice, križevi, krunice i medaljoni. Posvetne slike najpopularnije su bile u 17. i 18. stoljeću, a dekoracije oko prikaza Bogorodice s Djetetom, Isusa ili nekog sveca izrađivale su časne sestre u cistercitskim i uršulinskim samostanima. 

Zbirku varia čini brojčano mali dio fundusa Muzeja te se uglavnom sastoji od pribora za pušenje koji su većinom sagrađeni u europskim centrima od 18. do 20. stoljeća. Riječ je o lulama, cigaretnicima i burmuticama, a jedan segment zbirke čine i drvene apotekarske posude. 

Muzej unutar svojih zidina ima i prije 35 godina osnovan Odjel dokumentacije od kada počinje intenzivno i sustavno obrađivanje muzejske dokumentacije i muzejske građe. Temelje tog odjela postavio je ravnatelj Muzeja Vladimir Tkalčić tridesetih godina prošlog stoljeća osnivanjem arhiva fotografskih negativa muzejskih predmeta i umjetnina registriranih izvan Muzeja. Osim brojem, arhiv se vremenom povećavao i vrstom medija te uz fototeku, postoji i fond dijateke, čiji fond je sastavljen od dokumentarnih filmova i TV objava o Muzeju i njegovoj djelatnosti. Hemeroteka Muzeja i dokumentacija o izložbama čine sistematizirani i obrađeni novinski članci iz dnevnog i tjednog tiska vezani uz djelatnost, odnosno izložbe Muzeja koji je dostupan javnosti. 

Impresivne brojke 

Aktualan postav čini građa iz gotovo svih zbirki Muzeja koja je kvalitativno i stilski reprezentativna. Na oko dvije tisuće kvadratnih metara nalazi se gotovo tri tisuće eksponata, a na službenom webu dostupan je i street view Muzeja. U 14 dvorana, na dva kata, muzejski predmeti predstavljeni su u okviru cjelina koncipiranih tako da u kronološkom slijedu ilustriraju stilska razdoblja u rasponu od gotike do Art décoa. 

Na nevjerojatnih osam online platformi možete pronaći eksponate koji se nalaze u stalnom postavu Muzeja, a na Facebook stranici možete pratiti zanimljivosti i novosti Muzeja za umjetnost i obrt. 

Dodajmo još da su velika imena umjetnosti izlagala svoja djela u ovom Muzeju: Edo Murtić, Pablo Picasso i Andy Warhol, kao i mnogi drugi, a poznate izložbe bile su posvećene i pojedinim razdobljima u umjetnosti. 

Muzej se može pohvaliti i projektom 'Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu' u sklopu kojega se svake godine poziva na gostovanje odabrani umjetnik koji potom osmišljava nove radove za Stalni postav i u njemu kreira novi kontekst postavljajući vlastitu izložbu. 

*Članak napisan pod pokroviteljstvom JANAF-a.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.