TALENTIRANI PIJANIST Lovre Marušić: 'Može se živjeti od klasične glazbe, ključ su trud i sreća'

Lovre je u razgovoru za portal Zaposljavanje.mimladi.hr otkrio svoje uzore, što ga je inspiriralo na bavljenje glazbom, a poslao je poruku mladima koji se žele baviti glazbom kao zanimanjem. Na početku razgovora otkrio je kako je počeo njegov put.

"Počeo sam svirati klavir sa šest godina, kao inspiracija i uzor je bila moja sestra Ivana Žužul koja je danas profesorica u Imotskom. A također potječem iz glazbene obitelji. Tata je bio u bendu zvanom ‘Mirabela’, gdje je pjevao i svirao gitaru. Majka je svojevremeno učila harmoniku te je zapravo klavir bio prirodan odabir pošto smo imali instrument doma. Može se reći da sam kasnije tek shvatio i osvijestio da će ozbiljna glazba biti moj poziv", počeo je svoju priču Lovre.

Prve pijanističke korake započeo je u rodnom Omišu, kod Rozarije Samodol.

"Na poziv slavne ruske pijanistice Natalije Trull 2006. godine otišao sam u Moskvu na Centralnu muzičku školu pri Državnom konzervatoriju ‘P. I. Čajkovski’. Diplomirao sam na Muzičkoj akademiji u klasi Ljubomira Gašparovića, a poslijediplomske studije nastavio sam u Hochshule für Musik Franz Liszt u Weimaru u klasi Grigoryija Gruzmana. Trenutno sam zaposlen na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u zvanju asistenta na klavirskom odjelu te sam umjetnički voditelj međunarodnog festivala komorne glazbe ‘Ostinato’ u Omišu.

Nastupao sam s eminentnim orkestrima i vrhunskim komornim sastavima, kao što su The Cleveland Orchestra, Zagrebačka filharmonija, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, simfonijski orkestar HNK Split, Zagrebački solisti, Splitski solisti i dr. Nastupao sam diljem Lijepe naše, ali i u SAD-u, Francuskoj, Rusiji, Portugalu, Njemačkoj, Austriji, Portugalu…", otkrio je mladi glazbenik.

Uz to, dobitnik je i srebrne medalje s renomiranog međunarodnog natjecanja Cleveland International Piano Competition 2021. u SAD-u. Može se pohvaliti i drugim priznanjima kao što su prve nagrade na Međunarodnom natjecanju IMF u Parizu te na 20. Međunarodnom natjecanju u Santa Cecilia u Portu. U Novom Sadu na Međunarodnom pijanističkom natjecanju 2016. godine osvojio je prvu nagradu i nagradu komisije. 

Iako na upit koji su mu najveći uspjesi ističe sve nagrade, upravo srebrnu medalju iz Clevelanda smatra najvećim priznanjem, odnosno potvrdom svoje međunarodne interpretacije. 

A koji mu je karijerni cilj? 

"Cilj mi je naravno postati profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te razvijati sebe, svoje znanje, vještine te naravno razvijati pijanističku školu u Hrvatskoj."

Što se tiče glazbenih uzora, ima ih nekoliko.

"Tu su, među ostalima, Whitney Houston, Celine Dion, John Mayer, Oscar Peterson, Oliver Dragojević, a u pijanističkom smjeru Vladimir Horowitz i Michael Pletnev te naravno moji profesori kod kojih sam studirao.”

Što se tiče nagrade ‘Ivo Vuljević’, Lovre je iznimno ponosan i na to priznanje. "Naravno,  za svakog mladog glazbenika san je postati glazbenikom godine, tako i meni. Sama nagrada krunski zaokružuje moje dosadašnje glazbeno djelovanje."

‘Od glazbe zarađujem i živim i ona ista mi je i hobi’

U razgovoru su otvorili i temu mogućnosti za mlade kada je u pitanju bavljenje glazbom. Za početak, može li se živjeti od glazbe koja nije ‘mainstream’?

"Naravno, može se živjeti od klasične glazbe samo što je pitanje kriterija, tko što sluša i na koji način te se ocjenjuje. Ključ svega je naravno ogroman trud i sreća", odgovorio je Lovre.

Na pitanje moraju li se mladi glazbenici baviti drugim poslom i tako glazbu svesti na hobi, ovaj glazbenik je citirao svog uzora: "Kako je rekao jedan od najboljih pijanista današnjice Michael Pletnev: ‘Ja sam sretan čovjek,  od glazbe zarađujem i živim i ona ista mi je i hobi’".

Što se tiče podrške državnih i drugih kulturnih institucija, izrazito je zadovoljan i dodaje da spomenuti itekako potiču mlade u ovom polju. 

"Moramo biti svjesni da živimo u maloj državi i za kvalitetu i talent se odmah pročuje te smo mi u Hrvatskoj u boljoj poziciji. Primjerice, moji prijatelji u Rusiji ili Japanu nemaju tu mogućnost. Ima ih znatno više izvrsnih, ali je teško postići nužno potrebnu vidljivost", objasnio je.

Svim mladima koji se žele baviti glazbom, poslao je jasnu poruku. 

"Volite glazbu i istražujte ju", zaključio je Lovre Marušić.

Hrvatska glazbena mladež: Naša misija je da umjetnička glazba nađe put do što više mladih

Ovim povodom obratili su se Hrvatskoj glazbenoj mladeži koja dodjeljuje nagradu ‘Ivo Vuljević’. 

"U sadržajima vertikale kvalitetnog obrazovanja i odrastanja mladih ljudi glazba ima iznimno važnu i vrijednu ulogu. Svaki projekt Hrvatske glazbene mladeži ima osmišljenu i korisnu zadaću prije svega u pomoći koja se pruža mladim umjetnicima na početku karijere, kao i u odgoju mlade publike i njezinu obrazovanju i pripremanju za budućnost u kojoj će svijest o važnosti glazbe i umjetnosti u cjelini kao dijela nacionalne kulture biti nezaobilazni dio svakodnevice.

Sve naše programe pripremamo sa znanjem, pažnjom i ljubavlju, s osobitom željom da približimo glazbu mladoj publici. Surađujemo sa vodećim ustanovama u kulturi, orkestrima i ansamblima – Zagrebačkom filharmonijom, Operom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu, Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, i mnogim drugima. Ujedno, HGM je članica najveće međunarodne kulturne mreže za mlade i glazbu Juenesses Musicales International (JMI) na području edukacije i promocije", odgovorio je Tonči Bilić, predsjednik Hrvatske glazbene mladeži.

Što se tiče nagrade ‘Ivo Vuljević’, Bilić ističe da je to najznačajnija i najstarija nagrada za mlade glazbenike u Hrvatskoj. 

"HGM već više od tri desetljeća prepoznaje najvrednije umjetničke osobnosti među mladim glazbenicima te ovom nagradom podupire njihov daljnji razvoj ističući cjelokupni lik mlade osobe i perspektivu koju takav mladi umjetnik već naznačuje ili možda tek daje naslutiti. Nagrada ‘Ivo Vuljević’ sastoji se od diplome, novčanog iznosa i koncerta koji se organizira u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a uz potporu i umjetničku suradnju Zagrebačkih solista. Popis nagrađenih umjetnika u posljednje 34. godine je impresivan.

Dosadašnji dobitnici su: Radovan Vlatković, Lidija Horvat, Dejan Lazić, Katarina Krpan, Lovro Pogorelić, Anđelko Krpan, Monika Leskovar, Ana Vidović, Davor Bobić, Martina Filjak, Ivana Bilić, Jadranka Gašparović, Renata Pokupić, Luka Vukšić, Matija Dedić, Krunoslav Babić, Zagrebački klavirski trio, Kvartet Porin, Valentina Fijačko, HGM Jazz orkestar Zagreb, Tomislav Mužek, Akademski duhački kvintet, Udaraljkaški ansambl Bing Bang i Igor Lešnik, Petrit Ceku, Luka Šulić, Pavao Mašić, Petra Kušan, Danijel Detoni, Marin Maras, Ansambl Cellomania i Valter Dešpalj,, Aljoša Jurinić, Srđan Bulat, Filip Merčep, Goran Jurić, Diana Haller, Kaja Farszky, Marco Graziani, Ivan Krpan, Katarina Kutnar, Luka Ljubas, Franjo Bilić, Sara Glojnarić, Martina Jembrišak, Mia Pećni, a u ovog godini to je Lovre Marušić", dodao je Bilić.

A jesu li zadovoljni brojem mladih koji se bave glazbom, posebno klasičnom glazbom?

"Naša misija je da umjetnička glazba nađe put do što više mladih. U tom smislu to je vrsta nastojanja koja nema kraja ni zaključka – to je proces koji traje. Također, iznimno nam je stalo da posredujemo kvalitetnoj, najboljoj mogućoj glazbi, bez obzira na povijesno razdoblje i žanr."

‘Situacija s Covidom 19 ugrozila nas je kao i većinu dionika u području izvedbenih umjetnosti ‘

Iz HGM-a su dodali da je za mlade umjetnike važno da se čuje njihov glas, a spomenuta nagrada je, ističu, najvažniji, ali ne i jedini način. 

"HGM omogućuje mladim glazbenicima permanentnu edukaciju i to ponajprije u Grožnjanu, u Međunarodnom kulturnom centru HGM-a, gdje svake godine tijekom ljetnih mjeseci HGM organizira majstorske tečajeve i radionice, seminare i predavanja. U interakciji sa svojim vršnjacima, ali i utjecaju profesora iz cijeloga svijeta proširuju glazbene vidike i izgrađuju tehničke i interpretacijske vještine. Mnogi od njih sudjeluju u projektima poput Zagrebačkih mladih filharmoničara i Komornog gudačkog orkestra HGM-a. Također, HGM u Zagrebu organizira i ciklus koncerta Mladi za mlade, platformu gdje mladi glazbenici sviraju svojim vršnjacima. Preko međunarodne suradnje i stipendija poneki glazbenici sudjeluju i u internacionalnim projektima poput EU Youth orchestra, JM Jazz World orchestra, Svjetskog zbora mladih i mnogih drugih platformi", objasnili su.

No što je sa suradnjom s državnim institucijama, odnosno Ministarstvom kulture?

"Hrvatska glazbena mladež trudi se što više proširiti suradnju na što je moguće veći broj partnera i suradnika, bilo institucionalnih, bilo izvaninstitucionalnih. Posljednjih godina razvili smo izvrsnu suradnju sa sponzorima i privatnim podupirateljima te zahvaljujući našem vlastitom prihodu uspjeli dosegnuti zlatni standard – na kunu dotacije zaraditi kunu na sve kompliciranijom umjetničkom i obrazovnom području.

Nažalost, situacija s Covid-om 19 ugrozila nas je kao i većinu dionika u području izvedbenih umjetnosti, ali upravo zbog ove naše razgranatosti djelatnosti i velikog entuzijazma uspijevamo preživljavati. Voljeli bismo kada bi ovaj naš rezultat rada bio prepoznat od institucija te kao kriterij bio postavljen i ostalim korisnicima javnih potreba u kulturi. Naravno, potrebno je istaći da naš rad i djelatnost bez potpore Ministarstva kulture i medija te Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba ne bi bio moguć. I na tome im zahvaljujemo", istaknuo je Tonči Bilić.

Što se tiče otvaranja mogućnosti za mlade i poticanja da ih se što više okuša u ovom području, iz HGM-a su odgovorili da se velike mogućnosti otvaraju u takozvanoj kreativnoj industriji.  

"To je jedno od područja koje bilježi velik rast i potencijalno širenje tržišta. Mlade glazbenike u takvim okolnostima potrebno je educirati i trenirati na raznim područjima – od temeljnog glazbenog obrazovanja  pa do cijelog spektra komunikacijskih, marketinških, produkcijskih, tehnoloških i inih kreativnih znanja i vještina. Za novu generaciju mladih glazbenika područje njihova djelovanja ne može biti lokalna zajednica nego puno širi europski i svjetski kontekst. Današnja ograničenja i problemi moraju za njih postati izazovi i prilike. U tome vidimo i našu i njihovu budućnost", zaključio je predsjednik Hrvatske glazbene mladeži.

Ministarstvo kulture o potporama

Portal Direktno o potpori mladim glazbenicima obratio se i Ministarstvu kulture. 

"Ministarstvo kulture i medija svake godine objavljuje Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske kojim je obuhvaćena i djelatnosti glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti, a prijaviti se mogu i mladi glazbenici u potprogramskim djelatnostima Festivali/Manifestacije, Koncerti/Koncertna gostovanja, Majstorski seminari, Nakladnička djelatnost, Natjecanja i ostali programi.

Nadalje, Ministarstvo je osiguralo i Mjere za potporu kulturnom i kreativnom sektoru  kojima su bili obuhvaćeni i mladi glazbenici u Republici Hrvatskoj za 2020. i 2021. godinu  i to kroz  Potporu samostalnim umjetnicima koji profesionalno obavljaju samostalnu umjetničku djelatnost i kojima se doprinosi plaćaju iz proračuna Republike Hrvatske. Djelovanje mladih glazbenika pomaže se i Javnim pozivom za poticanje hrvatskoga glazbenog stvaralaštva.

Uz to, Ministarstvo je izdvojilo i sredstava potpore kroz Javni poziv za potporu dijelu troška izvedbe u području kazališne, plesne i glazbene (klasična i jazz glazba) djelatnosti za 2020. godinu", odgovorili su nam.

Putem Javnog poziva za programe digitalne prilagodbe i kreiranje novih kulturnih i edukativnih sadržaja za 2020. i 2021. godinu, Ministarstvo je potaknulo nastavak aktivnosti u audiovizualnim, izvedbenim, književnim, prevoditeljskim te vizualnim djelatnostima u okolnostima smanjenih mogućnosti umjetničkog djelovanja uslijed epidemije korona virusa, objasnili su.

"Putem Javnog poziva za dodjelu namjenskih sredstava umjetničkim strukovnim udrugama za isplatu jednokratne potpore umjetnicima za 2020. i 2021. godinu, Ministarstvo kulture i medija osiguralo je potpore za nezavisne profesionalce u području kulture i umjetnosti, umjetnike koji djeluju honorarno kao samostalni umjetnici, a koji nisu bili obuhvaćeni prethodnim mjerama. U području glazbe financijski se pomoglo članicama i članovima četiri strukovne udruge (Hrvatska glazbena unija, Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika i Hrvatsko društvo skladatelja).

Poziv za predlaganje koncertnih programa u okviru projekta 'Jer svirati se mora' (također u 2020. i 2021. godini) objavljen je na temelju Sporazuma Ministarstva kulture i medija i Hrvatske glazbene unije s ciljem poticanja koncertnih programa hrvatskih glazbenika izvođača i osnaživanja njihove prisutnost u kulturnom životu Republike Hrvatske. Financijska potpora namijenjena je organizatorima kao pomoć pri organizaciji koncerata tijekom pandemije uz poštivanje epidemioloških mjera".

Javnim pozivom za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama (također u 2020. i 2021. godini), dodali su iz Ministarstva, potaknule su se aktivnosti usmjerene na prilagodbu poslovnih modela proizvodnje i distribucije kulturno-umjetničkih sadržaja kako bi se u novonastalim okolnostima Covida-19 olakšala dostupnost i omogućio pristup širem krugu korisnika i publike.

Javnim pozivom za predlaganje programa koji potiču razvoj publike u kulturi u Republici Hrvatskoj (također u 2020. i 2021. godini) dala se potpora sudjelovanju u kulturi i umjetnosti, ispunile su se potrebe i interesi postojeće publike te stvorila nova publika.

"Ministarstvo posebnu pozornost posvećuje dostupnosti kulture u svim dijelovima Hrvatske sa svojim Ruksakom (punim) kulture - umjetničko-edukativnim programom vezanim za umjetnost i kulturu kojega u hrvatskim vrtićima i školama provode stručnjaci različitih umjetničkih područja (književnici, likovni, kazališni, glazbeni, plesni, filmski i drugi umjetnici te studenti umjetničkih akademija ili drugih fakulteta koji pokrivaju uključene predmetne djelatnosti). Stoga se glazbena umjetnost financira i putem Poziva za predlaganje umjetničko-edukativnih programa i/ili radionica za Ruksak (pun) kulture – umjetnost i kultura u vrtiću i školi, nacionalnog dopunskog programa u vrtićima te osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj.

U proračunu za 2021. godinu osigurano je 10,8 milijuna kuna za glazbene programe, čemu se može pribrojiti i oko 2 milijuna kuna za glazbenike čije se prijave prihvate na ostalim navedenim natječajima Ministarstva kulture i medija. Kako je riječ o velikom broju programa odabranih za sufinanciranje kroz sve navedene Pozive i mjere, nije moguće izdvojiti programe u koje su izravno uključeni samo mladi glazbenici. S obzirom na to da je natječajni postupak u tijeku, nemamo precizne podatke, ali okvirno možemo reći da je za 2022. godinu planirano izdvojiti oko 11 milijuna kuna za glazbene programe u kojima će sigurno biti uključeni i mladi glazbenici.

Sigurno je da su svi navedeni pozivi, odnosno natječaji pridonijeli povećanju broja programa, kako prijavljenih, tako i odobrenih, te posljedičnom većem interesu mladih glazbenika za javne pozive Ministarstva i glazbu općenito. Sudeći prema broju i sadržaju prijava na javne pozive, može se reći kako je doista veliki broj mladih glazbenika orijentiran prema klasičnoj glazbi.

Uz to, o interesu mladih za klasičnu glazbu svjedoči i podatak da se u osnovnim i srednjim glazbenim školama uvijek traži mjesto više, a visokoškolsko obrazovanje, te brojni seminari i radionice svake godine osposobe izvanredne mlade glazbenike, što je vidljivo i po osvojenim nagradama u Hrvatskoj i inozemstvu te odazivu na brojnim  natjecanjima u Hrvatskoj kao što su Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika 'Papandopulo', Međunarodno pjevačko natjecanje 'Lav Mirski', Međunarodno violinističko natjecanje 'Vaclav Huml', EPTA Međunarodno natjecanje za mlade pijaniste 'Dora Pejačević' i mnoga druga. Spomenimo tek nedavnu godišnju nagradu za najbolje ostvarenje mladih glazbenika 'Ivo Vuljević' koja je ove godine pripala pijanistu Lovri Marušiću.

Prostora za napredak uvijek ima na mnogim razinama. Ponajprije je potrebno klasičnu glazbu kroz svakodnevicu, odgoj te školsko i izvaninstitucionalno obrazovanje približiti najmlađim generacijama kako bi se razbila stigma o klasičnoj glazbi kao zahtjevnoj glazbi koja se ne obraća mladoj publici, te potaknuti što veći broj djece i mladih da se počnu baviti klasičnom glazbom.

U manjim sredinama često nedostaje obrazovnog kadra iz područja glazbe, no Ministarstvo kulture i medija kroz mrežu koncertnih gostovanja i 'Ruksak (pun) kulture' posebnim programima usmjerenima najmlađoj publici uspijeva iz godinu u godinu uključiti sve veći broj mladih glazbenika kao i mlade publike.

Prostor za napredak vidimo i u boljoj suradnji jedinica lokalne samouprave i ustanova koje obavljaju djelatnosti u kulturi s mladim glazbenicima. Na taj se način mladim umjetnicima od samoga početka nudi mogućnost predstavljanja lokalnoj (i široj) zajednici te usavršavanja koncertnih vještina. Tako i u manjim sredinama kulturni sadržaj postaje lakše dostupan te rezultira razvojem nove publike", zaključili su iz Ministarstva kulture.
 

Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.