'NIJE NI TESLA'

Svjetski poznati medij raspisao se o svađi oko nacionalnosti Ruđera Boškovića: 'Naravno da nije Srbin'

Autor

kkž

Ne stišavaju se rasprave o nacionalnosti Ruđera Boškovića nakon što je odlučeno da dubrovački aerodrom nosi upravo njegovo ime. Tako se sada oglasio i svjetski poznati britanski The Guardian.

21.11.2023. u 07:00
Ispiši članak

Naime, kako navode, ovo nije prvi put da je na ovim prostorima pokrenuta svađa o podrijetlu, a najpoznatija je vjerojatno ona o Nikoli Tesli. The Guardian podsjeća kako je narodna banka Srbije izjavila je za agenciju France-Presse da Zagreb "uzurpira kulturnu i znanstvenu baštinu srpskog naroda" jer je Hrvatska stavila lik izumitelja rođenog u selu Smiljanima, sredinom 19 stoljeća (tada u Austro-Ugarskoj, danas u Hrvatskoj, op.a) na svoje kovanice od 50, 20 i 10 centi kada se pridružila eurozoni početkom godine.

Tesla, koji je postao američki državljanin, vjerojatno bi bio zgrožen tim argumentima, navode te podsjećaju na njegovu izjavu "jednako sam ponosan na svoje srpsko porijeklo i na svoju hrvatsku domovinu".

Promjena imena dubrovačke zračne luke prouzrokovala je novi etnički spor između Hrvata i Srba, ovaj put oko loze jednog od najslavnijih sinova ovog drevnog lučkog grada.

Zračna luka 'Dubrovnik' odlazi u povijest: Dobiva ime hrvatskog velikana koje je Srbima sporno

Nakon nedavnog preimenovanja, letovi za grad okružen jadranskim zidinama sada slijeću u zračnu luku Ruđer Bošković, nazvanu u čast astronoma i matematičara iz 18. stoljeća. Dubrovnik je bio poznat kao Ragusa, kada se Bošković rodio u samoupravnoj republici 1711. Majka mu je bila Talijanka te je s 14 godina otišao u Rim kako bi nastavio školovanje, a potom i karijeru.

'Srbin katolik'?

Ali identitet i podrijetlo njegova oca doveli su do sadašnjeg sukoba. Nikola Bošković bio je dubrovački trgovac iz sela Orahov Do, u planinama koje se nadvijaju nad Dubrovnikom. To selo danas leži u srpskoj polovici Bosne poznatoj kao Republika Srpska, navodi The Gaurdian. Čelnici Republike Srpske također žele izgraditi vlastiti aerodrom u Trebinju, nedaleko od Orahova Dola, a i oni ga žele nazvati imenom Ruđera Boškovića. Njihov argument je da su Nikola Bošković i njegova obitelj bili Srbi prije nego što su prešli na katoličanstvo.

FOTO: Pixabay

Srpski znanstvenici tvrde da je Nikolino preobraćenje bilo čisto transakcijsko i učinjeno kako bi se mogao oženiti katoličkom obitelji u Dubrovniku ili kako bi nastavio svoju karijeru, te stoga nije promijenilo srpski identitet obitelji. Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić opisao je Boškovića kao "Srba katolika".

'Nije Srbin'

Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik, odbacio je takve tvrdnje. "Imenovanje zračne luke je naša stvar i nećemo, naravno, nikoga pitati o tome", rekao je  i dodao: "Naravno da Ruđer Bošković nije Srbin".

Domagoj Vidović, jezikoslovac s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je istraživao Orahov Do, za The Gaurdian je rekao kako je "stric Ruđera Boškovića bio je katolički svećenik don Ilija Bošković''.

''Sve do početka 20. stoljeća u Orahovu Dolu nije živio nijedan pravoslavac. Katoličko podrijetlo Boškovića seže više od 400 godina u prošlost. O tome postoje dokazi u biskupijskim izvješćima, maticama i popisima stanovništva", dodao je.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.