'ADVOCATA CROATIAE - FIDELISSIMA MATER'

ŠTOVALI SU JE IZBJEGLICE IZ 1945. Povijest zaboravljene freske Majke Božje, kraljice Hrvata iz talijanskog gradića kraj Ferma

Autor

ri

U svibnju 1945. godine nakon bijega iz Zagreba dio hrvatskih civila je završio u izbjegličkim logorima u Austriji. Ubrzo ih je međunarodna organizacija za izbjeglice premjestila u Italiju. Najpoznatiji hrvatski poslijeratni logor nalazio se u bivšoj kožari pokraj Ferma u gradiću Magliano di Tenna, piše Ivo Mišur.

14.06.2018. u 11:33
Ispiši članak

Izbjeglice su bili smješteni u više hangara te su vrlo brzo organizirale kulturni, društveni, ali i duhovni život. Mladi svećenik Viktor Vincens rođen blizu Đakova brinuo je o duhovnim potrebama Hrvata u logoru. U hangaru br. nula osposobljena je mala kapela. Posvetio ju je lokalni biskup.

Talijanski novinar Carlo Vulpio je u Coriera della Serra objavio prošle godine članak o povijesti bivše kožare. U članku je objavljena fotografija freske koju lokalno stanovništvo zove Madonna di Croata (Majka Božja hrvatska). Nalazi se u prostoru bivše kapele i jedini je ostatak Hrvatskog logora Fermo. Najstarija sačuvana fotografija freske je ona gdje se kardinal Ruffini moli ispred slike Kraljice Hrvata, kako su ju nazvali sami izbjeglice, tijekom posjeta logoru.

Sličnu sliku Kraljice Hrvata pronalazimo i na fotografiji hrvatskih hodočasnika iz logora u Fermu. Očito je riječ o replici koju su izbjeglice nosili sa sobom na hodočašća u Rim i obližnji Loreto.

Freska veličine 1,5 x 1,5 metara nalazila se na glavnom oltaru omeđena stubovima. Kompozicija podsjeća na slike bizantske umjetnosti Pokrova presvete Bogorodice. Gospa umjesto plašta u jednoj ruci drži žezlo, simbol kraljevske moći, a pogled joj je uperen u hrvatski grb koji se nalazi ispred nje. Sam lik se nalazi na smeđoj pozadini u obliku kruga sa žutim rubom koji predstavlja svjetlost ili Sunce. Rubovi freske koji nisu zahvaćeni žuto-smeđim krugom su plavi. Treći krug je manji, žute je boje, te se nalazi iza Gospine glave predstavljajući aureolu svetosti. Haljina je modre boje, a veo obrubljen zlatnom bojom na rubovima oko glave je nešto svjetliji. Zlatni križić na veu se nalazi na Gospinu čelu. Ispod slike je prije bio natpis "Ave advocata Croatiae fidelissima" što u prijevodu znači "Zdravo najvjernija odvjetnice/zagovornice Hrvata".

Hrvatski izbjeglice su dakle Gospu nazivali kraljicom i svojom odvjetnicom. Pred Drugi svjetski rat zagrebački nadbiskup Bauer okrunio je sliku Majke Božje Bistričke titulom Kraljice Hrvata, a Gospa Remetska je još u 17. stoljeću dobila naziv "Advocata Croatiae - Fidelissima Mater" tj. "Zagovornica Hrvatske - Najvjernija Majka od hrvatskog sabora". U ispovijesti vjere Hrvata katolika moli se "Najvjernija odvjetnice, na braniku stoj, čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom".

Fresku je naslikao Ante Turza (u literaturi se pojavljuje krivo napisano prezime Turzan) koji je poslije odselio u Cordobu u Argentini. Pošto je poslije odlaska hrvatskih izbjeglica kožara ponovno proradila tijekom rekonstrukcije freska je oštećena probijanjem cijevi kroz zid. Hangar u kojem se nalazi freska je dosta udaljen od ulaza pokraj kojeg stoji natpis zabrane ulaska neovlaštenim osobama.

Danas su hangari u kojima su boravili Hrvati čitavi jer je nakon rata proizvodnja revitalizirana te je sve do 2003. tamo bio proizvodni pogon. Prostor otada zjapi prazan, ali postoje planovi za pokretanje niza malih tvornica unutar kompleksa. U hangaru gdje se nalazila kapela planira se osnovati muzej sjećanja na angloameričke zarobljenike koji su tu boravili tijekom rata, dakle prije Hrvata. Za razliku od Hrvata oni svake godine posjećuju bivši logor te obilježavaju svoja stradanja. Bilo bi lijepo kada bi lokalne vlasti obnovile fresku te je zadržale unutar muzeja kao podsjetnik da su hrvatski izbjeglice na ovom mjestu pronašli svoje privremeno utočište.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.