SVJETSKI PRIZNATA HRVATSKA KULTURNA BAŠTINA
Stećci kao južnoslavenski nadgobni spomenici pojavljuju se u četiri države, među kojima je i Hrvatska
Hrvatska je samo jedna od zemalja u kojima se pojavljuju stećci, karakteristični južnoslavenski nadgrobni spomenici iz srednjovjekovlja - osim, naravno, Bosne i Hercegovine, stećke nalazimo i u Crnoj Gori te Srbiji.
Upravo 30 grobljanskih lokaliteta sa stećcima u te četiri države UNESCO je proglasio zaštićenim kulturnim dobrom, istaknuvši kako stećci simultano demonstriraju kulturnu samobitnost i uključenost u srednjoeuropske umjetničke tokove od 12. do 16. stoljeća.
Hrvatska elektroprivreda dugogodišnji je pokrovitelj hrvatske kulture i tradicije.
UNESCO štiti i popisuje kulturnu baštinu čitava svijeta, pa tako i Lijepe naše, a Direktno u nizu članaka predstavlja točke s UNESCO-ova popisa: nakon gradskih jezgri Splita, Trogira i Dubrovnika, Eufrazijeve bazilike i katedrale sv. Jakova te Starogradskoga polja i bukovih šuma, red je došao na stećke.
Na UNESCO-ov popis uvrštena su dva hrvatska lokaliteta: Velika i Mala Crljivica u Cisti Velikoj kod Imotskog te sv. Barbara kod sela Dubravka u Konavlima.
"Potrebno je istaknuti da smo jedina država (od četiri) koja ima najtočniji popis lokaliteta sa stećcima i uvid u njihovo stanje. Ostale države još uvijek funkcioniraju s podacima i brojkama starim i nekoliko desetljeća", naglasilo je 2016. godine Ministarstvo kulture.
Kao nadgrobni spomenici s jezgrovitim, poetičnim zapisima o onima koji pod njima počivaju, stećci su vremenske kapsule koje nam u 21. stoljeću govore štošta o srednjovjekovnom poimanju života na prostoru koji danas uglavnom čini Bosna i Hercegovina, ali i Hrvatska, Srbija i Crna Gora.
Stećci tako govore o biografijama ljudi čije grobove krase, o njihovu podrijetlu, postojbini, mjestu doseljenja, starosti i uzrocima smrti i ostvarenjima, ali i o turbulentnim vremenima s malo mira i mnogo rata, propalim kraljevstvima, vjerskim raskolima i izumrlim herezama, poput bogumilske.
Mak Dizdar iz stećaka ili "kamenih spavača" iščitavao je sudbinu srednjovjekovnoga Bosanskog kraljevstva, ali i općeljudsku težnju onome što nadilazi razum: "Stećak (...) jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost".
Dizdarove najpoznatije pjesme ispremrežane su citatima i parafrazama napisa na stećcima, pa kako drukčije završiti članak o njima nego Dizdarovom pjesmom čiji su stihovi rasuti po stećcima od Konavla do Novog Travnika, od Male Crljivice do Foče?
Zapis o vremenu
Davno ti sam legao
I dugo ti mi je
Ležati
Davno
Da trava mi kosti
Davno
Da crvi mi meso
Davno
da stekoh tisuć imena
Davno
Da zaboravih svoje ime
Davno ti sam legao
I dugo ti mi je
Ležati.
*Sadržaj omogućio HEP.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.