'IZGUBLJENA ZEMLJA'
Srpski redatelj u Zagrebu predstavlja film o 90-ima: 'Vraćaju se ideologije iz raspada Jugoslavije'
Srpski redatelj Vladimir Perišić na ovogodišnjem Zagreb Film Festivalu sudjeluje s filmom "Izgubljena zemlja" kojim nastavlja svoju preokupaciju 90-tima za koje kaže da nisu bile epilog 20. stoljeća, već prolog u stoljeće koje bilježi povratak desničarskih ideologija.
Radnju svog novog filma, prikazanog na ovogodišnjem Tjednu kritike u Cannesu, smjestio je u Srbiju 1996. godine tijekom studentskih prosvjeda protiv Slobodana Miloševića. Uz onu uličnu, jedan 15-godišnjak proživljava osobnu revoluciju, razapet između vlastitih uvjerenja i ljubavi prema majci, glasnogovornici ozloglašene srbijanske vlade protiv koje se prosvjeduje.
"Sa svakim svojim filmom mislio sam da ću završiti s devedesetima, još od diplomskog 'Dremano oko' koji je inspiracija za ovaj film, no upravo iz traumatizma tog razdoblja dolazi moja potreba za umjetničkim izražavanjem", rekao je redatelj za Hinu.
Objasnio je kako je odlučio sada raditi taj film jer, iako je devedesete vidio kao neku vrstu epiloga 20. stoljeća u kojem je svijet otišao u normalnom smjeru, a mi u slijepu ulicu povijesti, kasnije je počeo shvaćati da to nije tako.
Igor Mirković ima novi film: Inspiraciju za cyber triler dobio od stvarnih ljudi i njihovih poslova
"Devedesete su zapravo bile prolog za 21. stoljeće, a u cijelom svijetu počinje se događati povratak desničarskih i ekstremno desničarskih ideologija kojima smo svjedočili od kraja osamdesetih i koje su eskalirale tijekom raspada Jugoslavije i ratova", dodao je.
Upravo u tome vidi aktualnost teme koju je želio podijeliti s gledateljima i za koju je osjetio da ju može točno prenijeti. U najavama filma isticala se sličnost s redateljevim životom, s obzirom na to da mu je majka bila u tadašnjoj vlasti.
Perišić ističe da nije riječ o autobiografskom filmu i smatra da nesporazumi dolaze iz pojednostavljenog i realističkog shvaćanja umjetnosti, kao i činjenice da se autobiografsko i osobno doživljava kao nešto što bi trebalo dati višak vrijednosti umjetničkom djelu ili filmu.
Metoda francuskog novog vala
"U svakoj fikciji ima elemenata osobne biografije. Ne mislim da je fikcija laž, nego način da promislimo određene teme, a mene je zanimao konflikt dvostruke lojalnosti, prema jednom od roditelja i prema unutarnjem moralnom imperativu", rekao je.
Nije radio povijesnu rekonstrukciju događaja, a, kako kaže, snagu filma kao medija vidi u njegovim afinitetu prema životu i dokumentarnom i to je ostvario i traženjem znakova koji danas imaju ekvidistancu.
"Tražio sam formu da mogu snimiti film metodom francuskog novog vala, sada i ovdje, zato smo izabrali snimati na 16 milimetara, što je omogućilo da uhvaćeno pred kamerom napravi anakronim i da dosta intervencija ne moram ni raditi", dodao je.
Mladi srpski glumac Jovan Ginić za glavnu ulogu je već osvojio Rising Star Award u Cannesu i Srce Sarajeva za najboljeg glumca. Njegovu majku glumi Jasna Đuričić (Quo vadis, Aida?).
Perišić je studirao književnost na Sveučilištu Paris VII i filmsku režiju na La Fémisu u Francuskoj. Njegov prvi igrani film "Obični ljudi" bio je prikazan na ZFF-u 2009. godine, a premijeru je imao na Tjednu kritike u Cannesu.
Režirao je segment omnibusa Mostovi Sarajeva (2014.), uz redatelje Jean-Luc Godarda, Sergeja Loznitsu, Cristija Puiua i druge. Selektor je Festivala autorskog filma u Beogradu.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.