Spasili su Kamenita vrata i uredili Starčevićev grob: Nasljednici su srednjovjekovnog reda

Družba je utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom očuvanja i obnavljanja hrvatske kulturne baštine. Družbu su u Zagrebu 1905. utemeljili Emilij Laszowski i Velimir Deželić st., s tendencijom da udruga bude  slobodna od svakod političkog djelovanja.

Ime je odabrano po uzoru na Red zmajskih vitezova hrvatsko-ugarskoga kralja Sigismunda iz 1408., u kojem su prvotno pretežito bili Hrvati. Znakom Družbe postao je zlatni zmaj zelenih krila, koji čuva štit s povijesnim hrvatskim grbom, a zaštitnik je sv. Juraj, dok je Družbino geslo "Pro aris et focis, Deo propitio" ("Za žrtvenike i ognjišta, s Božjom pomoći"). 

Članovi nose zmajske predikate, rad Družbe vodi Meštarski zbor, koji se sastoji od Velikoga meštra i osam meštara, a bira se na pet godina. Čast Velikog meštra trenutno obnaša Mislav Grgić (od 2021). U razdoblju NDH Družba je zakonskom odredbom pretvorena u državnu ustanovu pod nazivom "Vitežki Red Hrvatskoga Zmaja", ali je 1945. ponovno uspostavljena u starom svojstvu.

FOTO: Družba "Braća hrvatskoga Zmaja"

Zaslužni su za niz inicijativa

Zmajevi su zaslužni za niz inicijativa, poput prijenosa posmrtnih ostataka Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankapana iz Bečkoga Novoga Mjesta u u zagrebačku prvostolnicu (1919). Također, prenijeli su i posmrtne ostatke Eugena Kvaternika (1921), podignuli su spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku (1935), osnovali su Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv, Gradski muzej (1907), Društvo za spasavanje (1909., danas Hitna pomoć) u Zagrebu.

Također, spasili od rušenja Kamenita vrata, uredili su grob dr. Anti Starčeviću u Šestinama, potaknuli su veliku nacionalnu proslavu 1000. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva (1925) te su i podignuli velik glagoljski natpis u zagrebačkoj katedrali (1944). Družba je stekla stari grad Ozalj (1928), u kojem je uredila muzej i knjižnicu te kaštel Bakar (1935).

Dakle, čak ni zabrana rada iz  1946. nije mogla iskorijeniti Družbu. Uspostavom Republike Hrvatske 1990., Družba je obnovljena te joj se sjedište nalazi u Kuli nad Kamenitim vratima, koju je Družba obnovila (1993–99) kao svoje zmajsko ishodište i simbol grada. Tijekom Domovinskog rata zmajevci su moralno i materijalno pomagali hrvatske branitelje.

FOTO: Družba "Braća hrvatskoga Zmaja"

Mnoštvo vrijednih incijativa

Također,  Družba je 1995. godine na Bleiburškom polju, a prigodom 50 godina bleiburške tragedije, postavila spomen-ploču. Uz bleiburške žrtve odaje se počast i žrtvama jugokomunističkog terora pogubljenih na otoku Daksi kraj Dubrovnika, kada su 1944. godine pet članova Družbe, zmajskog ogranka Dubrovnik, zajedno s pedesetak njihovih sumještana izgubili živote na tom otoku.

Među njihovim aktivnostima su i organiziranja dobrotovornih priredbi i koncerata, podizanje spomenika hrvatskom jeziku, podizanje spomenika, ili spomen-ploča Anti Starčeviću, Franji Tuđmanu, bl. Alojziju Stepincu, hrvatskim kraljevima, banovima i drugim važnim osobama iz hrvatske političke, vojne ili crkvene povijesti. 

Među poznatim redovnim i počasnim članovima do Drugog svjetskog rata bio je i niz poznatih intelektualaca, javnih djelatnika, povjesničara, crkvenjaka i slično. Među njima se ističu don Frane Bulić, Albert Bazala, Alojzije Stepinac, Ivo Pilar, Ante Trumbić, Vjekoslav Klaić, Vjekoslav Heinzel,Franjo Tuđman (Zmaj od Hrvatske), msgr. Đuro Kokša (Zmaj od Krbuljina).

FOTO: Družba "Braća hrvatskoga Zmaja"

Slavlje u povodu 1100. obljetnice hrvatskog kraljevstva

Tu si i akademik Žarko Domljan (Zmaj Mosorsko-poljički), Nedjeljko Mihanović (Zmaj Poljički III.) te Vladimir Šeks (Zmaj Dravski). Među poznatijim imenima su i Damir Boras, Josip Jurčević i drugi. Kao počasni član spominjao se i umirovljeni general Ante Gotovina, kao 'Zmaj od sinjeg mora'.

Kako ističu na svojim službenim stranicama, članovi Družbe ponosni su na činjenicu da je Hrvatski sabor, neposredno prije raspuštanja svoga 10. saziva, 14. ožujka 2024. godine, u okviru predzadnje točke dnevnoga reda, jednoglasno usvojio zajednički prijedlog Družbe i Matice hrvatske da se 2025. godina proglasi "Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva".

Na dan kad je okrunjen kralj Zvonimir 1075. proglašena neovisnost Hrvatske 1991.

Prije gotovo stotinu godina, uoči i tijekom 1925. godine, Družba je na više razina proslavila 1000. obljetnicu hrvatskog kraljevstva, što je imalo snažnu ulogu u jačanju nacionalnog identiteta i svehrvatskog zajedništva te popularizaciji lika i djela kralja Tomislava, a potom i hrvatskog kraljevstva i hrvatske povijesti općenito, a istu inicijativu priprema i za 2025. godinu.