Slavko Goldstein o popularnom političaru: 'On je teški desničar, ali je jedini priznao'

Goldstein se rodio 22. kolovoza 1928. godine u Sarajevu, a obitelj mu je podrijetlom iz Tuzle. Prve godine života proveo je u Karlovcu, gdje je dočekao Drugi svjetski rat. Većinu rata provodi u partizanima, a nakon rata neko vrijeme živi u tek osnovanoj državi Izraelu. Povratkom u Hrvatsku opredjeljuje se za studij književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Tijekom tog se razdoblja bavio novinarstvom i izdavaštvom te je bio osnivač redakcije i urednik Vjesnika, urednik na Radio-Zagrebu, filmski scenarist, glavni urednik izdavačke kuće Stvarnost i časopisa Erasmus. Objavio je više knjiga s temom hrvatske povijesti, mnoge je uredio, a i bio je koscenarist filmova "Signali nad gradom", "Prometej s otoka Viševice", "Četvrti suputnik" i "Akcija Stadion".

Goldstein je utemeljitelj naklada Liber i Novi Liber, a bio je predsjednik Židovske općine u Zagrebu te Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger. Inače, u svibnju 1989. godine sudjeluje u osnivanju HSLS-a, dok se 90-ih borio protiv politike koju je vodio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

Knjiga o Jasenovcu

Samo godinu dana prije smrti Goldstein je predstavio knjigu naslova "Jasenovac - tragika, mitomanija, istina" (Fraktura, 2016)."Bilo je i ranije umanjivanja brojki i relativizacija, ali totalno negiranje da je Jasenovac bio logor smrti i laž da je poslije rata postojao Jasenovac, toga tako radikalno do sada nije bilo. To me izazvalo da odgovorim. Dosta dugo sam čekao. Mislio sam da će se javiti drugi, ali nitko se nije javljao. Ne iz straha, nego iz nekog oportunizma", izjavio je tada.

Pohvalio se kako je knjiga odmah rasprodana. Osvrnuo se i na dokumentarac redatelja Jakova Sedlara o Jasenovcu, ocijenivši ga "revizionističkim uratkom". "Mene je Zlatko Hasanbegović, tadašnji ministar kulture, na izlazu iz kina pitao kako mi se čini film i ja sam mu odgovorio da je to falsifikat. On je šutio. U tisku je izjavio da je dobro da se čuje i drugo mišljenje, a ja sam mu u tisku odgovorio da mi je jako žao što ministar kulture podržava falsifikat i da on ima pravo polemizirati, ali ne i afirmirati falsifikate".

"On je jedini to priznao. U narednome intervjuu je rekao da su polemike potrebne, ali ne na bazi falsifikata. On je ostao teški desničar, ali ipak je čovjek koji je jedini mogao nešto priznati", rekao je Goldstein. Dodao je kako je kako NDH neće doživjeti rehabilitaciju."Vi ne možete Hrvatskoj to pripisati. Možete Tomislavu Karamarku kojeg više nema. Sadašnjim vlastima, bivšim vlastima, Tuđmanu... ne možete pripisati rehabilitaciju NDH. Postoji ublažavanje. To je nešto drugo. Da je bilo i kulture, da nije bilo tako grozno... to obično dolazi iz katoličkih krugova. Toga ćete čuti. Ali da će neki režim rehabilitirati ustaštvo, toga nema. Osim nekih popova koji služe misu za Antu Pavelića", rekao je.

FOTO: HINA/Denis Cerić

Komentirao je i Stepinca

Kad je posrijedi pitanje kanonizacije blaženog kardinala Alojzija Stepinca, Goldstein je rekao kako je to vrlo komplicirana tema. "On je bio vjerni službenik Vatikana. A kao što znate, papa Pio XII, njegov šef, bio je nuncij u Njemačkoj i imao je izvjesne, ne baš simpatije, ali recimo tolerancije prema Adolfu Hitleru. Stepinac je u tom smislu i postupao. Papa Pio XII je pustio tisuću i nešto rimskih Židova u Vatikan i spasio ih. Tako je postupao i Stepinac", rekao je i dodao:

"Pojedince je spašavao, najčešće Židove, puno manje Srbe, ali bilo je i Srba. Za Rome nije brinuo, što je grozno. A imao je na početku svoju fazu oduševljenja endehazijom i kasnije fazu hlađenja. Vrlo brzo se počeo hladiti, ali nikada nije ustao javno protiv ustaša sve do kasne jeseni 1942. godine. Onda je u propovijedi rekao protiv rasne politike, a povod je bio, po mome mišljenju jedan koji je spomenuo i jedan koji nije spomenuo. Spomenuo je da su katolički svećenici stradali u Jasenovcu. I to ga je kao revoltiralo".

Drugovi iz DORH-a trebali bi konačno porazgovarati s Pupovcem

Dodao je kako se Stepinac zalagao za rasne zakone te da ga on ne vidi kao sveca iako je priznao da ga se to ne tiče. "To se tiče proglašenja za sveca, ja sam Židov. Ja se u kriterije Katoličke crkve ne mogu miješati. Ako Katolička crkva misli da on zaslužuje biti svetac zbog nekih drugih razloga usprkos njegovih takvih izjava, to je stvar Katoličke crkve, a ne mene", zaključio je 2016. godine.