Povratak Filipa Latinovicza NAPISAO KRAJ PRAGA

U sklopu 8. Festivala Miroslav Krleža održana tribina o njegovoj vezi s Česima

Autor

dd/h

U sklopu 8. Festivala Miroslav Krleža, u četvrtak u Zagrebu održana je tribina 'Krleža na češkom – Krleža i Česi',  na kojoj se govorilo o recepciji Krležinog djela u Češkoj, njegovom pogledu na pojedine događaje iz češke povijesti i vezama s pojedinim Česima.

04.07.2019. u 22:24
Ispiši članak

Tribinu, održanu u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleža na Krležinom Gvozdu,  suorganiziralo je Hrvatsko-češko društvo, a o najvažnijim pojedinostima o ovim temama govorio je predsjednik te udruge povjesničar i bohemist Marijan Lipovac.

U Češkoj su do sada izašla ukupno 34 sveska Krležinih djela u češkom prijevodu, među kojima i dva ciklusa njegovih sabranih djela (1965.–2000. i 2013.). 

Od 11 prijevoda Krležinih djela na strane jezike u razdoblju između dva svjetska rata, šest je prijevoda na češki i dva na slovački, istaknuo je Lipovac.

Krležina drama 'Gospoda Glembajevi' izvedena je u Brnu 1931., u režiji Branka Gavelle, godine 1932. u Olomoucu, i 1937. u Pragu u režiji Zvonimira Rogoza, dok su novele iz zbirke 'Hrvatski bog Mars', objavljene na češkom 1931., zbog slične tematike bile uspoređivane s romanom 'Dobri vojak Švejk' Jaroslava Hašeka.

"Iako se Krleža nije uklapao u službenu kulturnu politiku ni Kraljevine Jugoslavije ni Čehoslovačke, svojom književnom veličinom uspio se probiti među češku publiku uspješnije nego mnogi podobniji književnici",  rekao je Lipovac, istaknuvši da se nakon dva desetljeća prekida zbog Drugog svjetskog rata i razlaza Jugoslavije sa zemljama istočnog bloka, Krleža ponovno vratio među češku publiku krajem 50-tih godina kada se ponovno počinju izvoditi njegove drame i izdavati njegova djela.

U tome je veliku ulogu imao najpoznatiji češki kroatist Dušan Karpatský, zahvaljujući kojem su Krležina sabrana djela na češkom i objavljena, i to u dva navrata u razdoblju kraćem od 50 godina. Potkraj života Krleža je upravo Karpatskom namjeravao povjeriti uređivanje svoje ostavštine, što se ipak nije ostvarilo, rečeno je na tribini. 

'Povratak Filipa Latinovicza' Krleža napisao u Zbraslavu 

Kao jednu od najvažnijih poveznica Krleže s Češkom Lipovac je istaknuo činjenicu da je Krleža svoj najpoznatji roman, 'Povratak Filipa Latinovicza', napisao u Zbraslavu kraj Praga početkom 1932. tijekom dvomjesečnog boravka u Čehoslovačkoj.

Autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža Goran Matović govorio je o svom nedavnom boravku u Češkoj gdje je posjetio i nekadašnji hotel Chlad u Zbraslavu u kojem je Krleža boravio. Prema njegovim riječima, okolni pejzaž ima sličnosti s pejzažima u romanu Povratak Filipa Latinovicza.

Matović se susreo s glumcima koji su glumili u Krležinim dramama, a među njima se posebno ističe Petr Kostka koji je u Glembajevima 1960. glumio Olivera Glembaja, 1977. Pubu, a 2014. Fabriczyja. U toj izvedbi Glembajevih koja je u Vinohradskom kazalištu u Pragu trajala do 2017. ulogu barunice Castelli glumila je Dagmar Havlová, supruga nekadašnjeg češkog predsjednika i književnika Václava Havela.

 Od 2010. u praškom kazalištu Činoherní klub izvodi se Krležina drama 'Leda'.

Na tribini su sudjelovali i glumci Petra Kurtela i Mladen Vujičić koji su čitali Krležine tekstove povezane s Češkom, među kojima i dnevničke zapise u kojima vrlo skeptično piše o Praškom proljeću 1968. predviđajući njegov slom zbog položaja u kojem se Čehoslovačka nalazila tijekom hladnoratovske podjele Europe.

Pročitana su i Krležina pisma supruzi Beli u kojima opisuje svoj boravak u Češkoj, kao i Krležino svjedočanstvo o tome kako je svom prijatelju Jaromiru Dubskom, arhitektu češkog podrijetla, izradio idejni nacrt crkve svetog Nikole Tavelića u Zagrebu. 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.