HRVATSKA MUZEJSKA BAŠTINA

'SKLADIŠTE PREVELIKIH ILUZIJA' Izložba u MSU: Sveučilišna bolnica svojevrstan spomenik nesposobnosti i neodgovornosti

Autor

ri

Javni prostor i javne politike u njemu oduvijek utječu ne samo na kvalitetu života građana, već i na dominantan socijalno-kulturološki diskurs svakog društva. Detektiranje ponavljajućih situacija u javnoj domeni s umjetničkog stajališta kulturu su postavile na poseban megdan s koje pozicije može ujedno i kritički razmatrati pojavnosti u društvu.

18.06.2020. u 10:20
Ispiši članak

Muzej suvremene umjetnosti 12. svibnja ugostio je izložbu "U osnivanju u likvidaciji" umjetničkog kolektiva 'Montažstroj' u čijem središtu je nikada dovršeni projekt Sveučilišne bolnice u zagrebačkom predgrađu Blato koji više od 20 godina podsjeća na propali projekt za čiju su realizaciju građani 10 godina izdvajali 1,5 posto prihoda. O gradnji bolnice građani su čak dva puta odlučivali na referendumu; 1982. i 1987. godine. Svaki je građanin u prosjeku odvojio za bolnicu između 1000 i 1500 tadašnjih njemačkih maraka.

Zagreb je onda, kao uostalom i danas, vapio za suvremenim medicinskim centrom kojeg glavni grad neke države svakako zaslužuje. Kao što je to bio slučaj onda, a danas je još naglašenije, zagrebačke bolnice smještene su u centru zagušenom prometom, a nije zanemarivo ni to što kliničkim centrima u Zagrebu gravitiraju stanovnici cijele Hrvatske.

Kamen temeljac "bolnice za 21. stoljeće, koja će izdržati potres magnitude devet prema Richteru" postavljen je 11. svibnja 1985. u povodu obilježavanja 40 godina pobjede nad fašizmom. Danas, 35 godina kasnije, divovski kompleks stoji nedovršen i prepušten zubu vremena. Prema nekim procjenama, završeno je oko 40 posto građevinskih radova, a treba napomenuti da je riječ o najvećoj javnoj građevini visokogradnje građenoj na ovim prostorima. 

Nazivom izložbe "U osnivanju u likvidaciji" umjetnici nameću današnji pravni status bolnice u odnosu na onog nekadašnjeg investitora Radne organizacije "Sveučilišna bolnica Zagreb u osnivanju". 

Na izložbi je predstavljen niz fotografija, službenih dokumenata, propagandnih i video materijala te izbora iz nekoliko stotina naslova novinskih članaka prikazanih na vremenskoj crti koja prati izgradnju bolnice, od osnivanja radne organizacije (investitora) 1982. godine do početka procesa likvidacije u lipnju 1995. u sklopu višegodišnjeg interdisciplinarnog projekta "Nedovršeno" te ilustrira povijest bolnice od njenih početaka do ovih dana.

Bolnica bez liječnika i pacijenata

Autor izložbe je Borut Šeparović, utemeljitelj i umjetnički voditelj umjetničke skupine 'Montažstroj' koji kaže da se ovdje nazire puno više od nedovršene bolnice: "Danas, taj kompleksni projekt izgradnje vrhunske tvornice zdravlja, odnosno tu građevinu možemo gledati i kao leš socijalne države, jer ta zgrada bez uporabne dozvole u Blatu nije bolnica, u nju ni jedan čovjek nije ušao kao bolesnik, nitko ondje nije ozdravio, nitko nije preminuo, nitko se nije ondje rodio, njena svrha nije ostvarena."

Sama izložba stoga poziva na raspravu o pitanju uloge javnog zdravstva i posljedicama njegove liberalizacije kroz primjer napuštene i zaboravljene bolnice u Blatu čija sudbina i dalje nije poznata, iako je tijekom 2019. angažirano nevjerojatnih 40 milijuna kuna u pripremi analize o mogućoj budućnosti bolnice.

Umjetnički kolektiv 'Montažstroj' ujedno radi na snimanju filma o ovom najvećem projektu suvremene hrvatske povijesti te će i kroz prikupljenu dokumentaciju, ali i mnogobrojne razgovore s akterima povezanima s realizacijom ideje oko Sveučilišne bolnice, pokušati odgovoriti na dva vrlo značajna pitanja; zašto se s gradnjom bolnice stalo i zašto se nije nastavilo?

Sam 'tajming' izložbe svakako nije slučajan (35 godina od postavljanja kamena temeljca) već, štoviše, aktualiziran pandemijom korona virusa i serijom potresa od 22. ožujka tijekom kojeg su teško oštećene i zagrebačke bolnice i to Klinika za ženske bolnice i porodništvo, Klinika za dječje bolesti, Klinika za plućne bolesti Jordanovac i Klinika za ortopediju Šalata, a fotografije trudnica i novorođenih beba kako na hladnoći stoje ispred bolnice u Petrovoj zgranule su javnost.

Šeparović kaže kako sve to "globalno pokazuje ne samo koliko i kako su nam važne bolnice nego i čitav sustav javnog zdravstva, u kojem zdravi daju za bolesne, bogati za siromašne, mladi za stare. To je jedan od najvećih dosega, ne samo 20. stoljeća, nego ljudske vrste općenito".

Stoga je zajedno s projektom ponovnog pokretanja Imunološkog zavoda, pitanje Sveučilišne bolnice pitanje budućnosti zdravstvenog sustava Republike Hrvatske te osim umjetničke dimenzije, koju ovaj zapušteni kompleks svakako posjeduje, zahtjeva odgovor na pitanje što će biti s ovim spomenikom neuspjele vizije jednog glavnoga grada.

 

*Tekst je napisan pod pokroviteljstvom JANAF-a.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.