PORAŽAVAJUĆE STATISTIKE

Šest mjeseci nakon potresa stalni postavi trećine zagrebačkih muzeja zatvoreni

Autor

mn/h

Šest mjeseci nakon velikog potresa u Zagrebu stalni postavi trećine muzeja i dalje su zatvoreni za posjetitelje, a tek svaki treći zimu će dočekati s grijanjem, pokazalo je istraživanje Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC).

25.09.2020. u 14:31
Ispiši članak

MDC je još krajem prošle godine, sudjelujući na konferenciji o zaštiti kulturne baštine Grada Zagreba u kriznim situacijama, posložio podatke o stanju zagrebačkih muzeja, pod naslovom "(Ne)spremnost zagrebačkih muzeja na krizne situacije", što se tri mjeseca kasnije potvrdilo kao "najgora kategorija ishoda s potresom koji seizmolozi vode kao umjereni".

Naime, premda se u zagrebačkim muzejima čuva više od 3,5 milijuna muzejskih predmeta, odnosno čak 57 posto cjelokupne muzejske građe u Hrvatskoj, samo je jedna muzejska zgrada u Zagrebu u 21. stoljeću namjenski sagrađena za potrebe muzeja, samo se njih četiri nalazi u zgradama sagrađenima nakon potresa u Skopju, a tek ih je nekoliko prošlo sustavnu obnovu u posljednjih četrdeset godina.

Zato niti ne čudi da su, smješteni uglavnom u gradskim četvrtima Donji i Gornji grad, gotovo svi zagrebački muzeji pretrpjeli neki oblik štete od potresa, a njih samo šest od 33 ili nije prijavilo oštećenja ili je prijavilo neznatna oštećenja.

Većina muzeja uspjela napraviti tek hitne sanacije

Iz MDC-a ističu kako se ni nakon pola godine za neke muzeje još uvijek ne znaju detaljni razmjeri oštećenja, a većina muzeja uspjela je napraviti tek hitne sanacije koje su donijele privremena i djelomična rješenja.

Za jedanaest muzeja obnova još nije počela - Gliptoteka HAZU, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatski školski muzej, Hrvatski športski muzej, Hrvatski željeznički muzej, HT muzej, Lovački muzej, Muzej Mimara, Muzejsko kazališna zbirka Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta.

Osam su u fazi izrade projektne dokumentacije za obnovu (Gliptoteka HAZU, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Kabinet grafike HAZU, Kuća Šenoa, Moderna galerija, Muzej Prigorja, Muzej za umjetnost i obrt, Strossmayerova galerija starih majstora HAZU, Umjetnički paviljon u Zagrebu), za koju će trebati milijunski iznosi.

Obnovu su djelomično započela dva muzeja (Arheološki muzej u Zagrebu, Atelijer Meštrović), a štetu od potresa popravile su tek tri ustanove (Galerija Klovićevi dvori, Muzej policije, Muzejski dokumentacijski centar).

Prokišnjavanje krovišta,  sustavi grijanja izvan funkcije

Kao najčešći uzrok oštećenja na zgradama gotovo polovica ispitanih muzeja navela je porušene dimnjake koji su prouzročili oštećenja krovišta, nosivih zidova, a posljedično i stavljanje izvan funkcije sustava grijanja.

Tek nekolicina muzeja uspjela je popraviti glavnu štetu na krovištima, dok su ih ostali u iščekivanju cjelovite obnove. Nosivi zidovi oštećeni su kod polovice ispitanih muzeja, a detaljni razmjeri oštećenja tek će se utvrditi, ističe se.

MUO je, primjerice, morao deložirati cijeli zadnji kat na kojemu su se nalazili uredi, restauratorske radionice i dio građe jer je krov porušio tavanski prostor i otvorio krater u stropu, Gliptoteka HAZU evakuirala je dio muzejske građe s tavana zbog prokišnjavanja krova, a u radne prostore prokišnjavalo je i u Hrvatskomu školskom muzeju, zbog čega su početkom rujna krov sanirali vlastitim sredstvima.

Hrvatskomu športskom muzeju i Muzeju Mimara potrebna je detaljna obnova krovišta zbog oštećenja krovnih greda i potpornja, kao i Atelijeru Meštrović.

Zbog oštećenja zgrada u pet muzeja djelatnici rade djelomično ili posve s drugih lokacija ili od kuće te su oni, napominje se u tekstu, ironično u "povoljnijem“ položaju od onih djelatnika devet zagrebačkih muzeja koji ove zime neće imati luksuz grijanja na radnome mjestu.

Stalni postavi deset muzeja - Arheološki muzej, Gliptoteka HAZU, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatski školski muzej, Hrvatski športski muzej, Hrvatski željeznički muzej, HT muzej, Muzej za umjetnost i obrt, Strossmayerova galerija starih majstora HAZU nisu dostupni posjetiteljima.

Tri su postava djelomično otvorena, osam posve otvoreno za posjetitelje, dok su u petnaest muzeja prostori za povremene izložbe otvoreni, u deset muzeja su zatvoreni, a u tri djelomično otvoreni.

"S obzirom na dimenzije šteta, te uz činjenicu da pandemija nastavlja izjedati nacionalno i europsko gospodarstvo, pred zagrebačkim muzejima su godine, ako govorimo o saniranju šteta i povratku na stanje s početka 2020., ali i desetljeća opsežnih radova bude li se, u cilju da nas neki novi potres ne iznenadi, išlo na aseizmičku sanaciju barem dijela kulturnih ustanova u kojima se čuva najveći dio hrvatske nacionalne baštine", ističe se u tekstu Tee Rihtar Jurić, Ive Validžija i Dunje Vranešević, koje su prikupile i obradile podatke za istraživanje.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.