HRVATSKA MUZEJSKA BAŠTINA

Riječki muzej će 2021. dobiti novi dom u palači Benčić

Autor

ri

Rijeka je 2020. nositeljica projekta Europska prijestolnica kulture, a ovih je dana Europska komisija, zbog pandemije korona virusa, odobrila Rijeci produljenje ove laskave titule do travnja 2021.

27.08.2020. u 07:05
Ispiši članak

Rijeka slovi kao industrijski grad, a svoju povijest ponosno je ugradila u sve segmente kulture pa tako i u samo otvorenje projekta EPK - Rijeka 2020., ali i u niz kulturnih manifestacija koje su se realizirale, ali i koje bi se u sklopu projekta trebale realizirati.

Muzej Grada Rijeke također njeguje sjećanje na tu povijest o čemu svjedoči i projekt nove kulturno-turističke interpretacije gradske povijesti i kulturne baštine.

Integrirani program "Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine" ima u fokusu obnovu i stavljanje u funkciju dva reprezentativna spomenika riječke industrijske baštine, koji su ujedno zaštićeni spomenici kulture Republike Hrvatske. To su motorni brod Galeb i palača Šećerane, koja se nalazi u sklopu nekadašnjeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić. 

Bivša šećerana poprište kulture

Palaču Benčić, kako je Riječani nazivaju, izgrađena je kao objekt riječke Rafinerije šećera, dakle kao palača Šećerane. Pogon Šećerane početna je točka riječke industrijske priče, a tamo je sredinom 19. stoljeća radilo pola ukupne hrvatske industrije.

Šećeranu je 1750. godine pokrenula nizozemska kompanija Arnoldt & Co., smjestivši pogon na prostoru današnje Mlake, da bi se potom tvornica širila na nove gradske lokacije. Jedna od njih je teren današnje palače Benčić.

Bilo je to obalno mjesto gdje su jedrenjaci mogli dopremljeni sirovi šećer istovarivati pred pogonskim vratima, a dalje ga je prerađivalo oko 700 radnika. Nakon što je tvornica prestala s radom 1826. godine, mađarska vojska koristila ga je 15 godina kao vojarnu, a 1851. u njemu kreće s radom Tvornica duhana, tada najveći pogon Austro-Ugarske Monarhije koji je sredinom 19. stoljeća imao oko 2000 radnika. Kompleks će od 1945. do 1998. godine biti među Riječanima poznat kao Tvornica motora Rikard Benčić, zahvaljujući u njemu smještenoj istoimenoj tvornici.

Danas kompleks bivše šećerane ima sasvim drugu namjenu; dio kompleksa u Benčićevu T-objektu 2017. godine postao je novi dom riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti. Po završetku obnove i rekonstrukcije najvećeg zdanja u kompleksu, palače Šećerane, u nju će se useliti Muzej grada Rijeke s obzirom na to da su postojeći prostorni kapaciteti nedostatni za bogati fundus Muzeja, koji je mnogostruko povećan u razdoblju od kraja 1970-ih, kada je zgrada u parku Guvernerove palače izgrađena. 

Muzej ima čak 16 zbirki od kojih ćemo ovdje izdvojiti Zbirku filmske i kazališne građe. U svom fundusu Muzej čuva arhivsku filmsku građu o fragmentima iz riječke povijesti i doniranu vrijednu dokumentarnu građa o izgradnji današnjega HNK Ivana pl. Zajca.

U zbirci je pohranjen i dio ostavštine Drage Gervaisa – rukopisi, fotografije, osobni i obiteljski dokumenti, časopisi, pisma i intendantski dnevnik u rukopisu.

Ramb, Kiebitz pa Galeb

Danas ga zovu Galeb, ali je isprva nosio naziv Ramb III. Izgrađen je za talijansko državno poduzeće Regia Azienda Monopolio Banane (RAMB). Brod je porinut u Genovi 1938. godine, a nakon prijevoza banana iz talijanske Istočne Afrike, početkom rata dobiva vojnu namjenu prevozeći meso za talijansku vojsku u Libiji, a zatim postaje pomoćna krstarica. Godine 1941. pramac Ramba III pogodio je u Benghaziju torpedo lansiran s britanske podmornice HMS Triumph, a nakon kapitulacije Italije brod završava u njemačkim rukama koje ga preuređuju u minopolagača, dajući mu naziv Kiebitz. Raspoređen je na riječko područje, gdje je položio u more više od pet tisuća mina. Plovio je do 5. studenoga 1944., kada je u riječkoj luci potopljen bombama savezničkih zrakoplova.

Inženjerskim pothvatom, zbog korištenja pionirske tehnologije vađenja broda pomoću cilindara ispunjenih zrakom, brod je izvađen u ožujku 1948. i prevezen u Pulu, gdje je rastavljen i rekonstruiran za potrebe Jugoslavenske ratne mornarice (JRM), postajući njezin školski brod, potom i rezidencijalna jahta predsjednika države i vojnog zapovjednika, maršala Josipa Broza Tita. U tijeku je obnova i prenamjena broda Galeb u brod muzej, također u sklopu projekta "Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine", a završetak obnove planiran je za proljeće iduće godine.

*Tekst je napisan pod pokroviteljstvom JANAF-a.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.