Prije 150 godina rođena naša najpoznatija književnica: Bajke su bile suprotne njezinu životu

"Ivana Brlić Mažuranić rođena je prije 150 godina u Ogulinu. Jedna je od najznačajnijih spisateljica za djecu bila je priznata kako u svijetu tako i u domovini iako je njezin spisateljski rad bio popraćen brojnim teškim životnim situacijama. Žena iznimnog obrazovanja balansirala je između privatnog života i života spisateljice, između osam trudnoća, smrti djece, vođenja kućanstva i neimaštine. Kako je tada bio i običaj, udala se rano, u 18. godini, a većinu života provela je sa suprugom Vatroslavom Brlićem u Slavonskom Brodu", u svojoj objavi započeo je Hrvatski državni arhiv.

"Nesklad između onoga što je trebala biti – uspješna spisateljica, i okoline koja je od nje prvenstveno očekivala da bude supruga i majka u patrijahalnom okruženju, dovodi do  depresivnih epizoda koje su potaknute smrću djece, mogućim postporođajnim depresijama o kojima se tada ništa nije znalo i ograničavajućom okolinom. Bajkovit svijet koji je oblikovala u svojim djelima, bio je u suprotnosti s njezinim privatnim životom, kompliciranim obiteljskim odnosima i boravcima u sanatorijima. Nakon smrti supruga ostaje sama s djecom, imanjem za koje se morala brinuti hrvajući se s kockarskim dugovima koje je prouzročio sin Ivan", nastavili su. 

"Svake je godine Ivana redovito bila pozivana na svjetski kongres PEN-a, čiji je bila i član, ali za te susrete nije imala novaca.  U rijetkim prilikama uživa družeći se sa zagrebačkim književnom krugom koji je iznimno cijeni, ali ni za ta druženja ne može naći ni vremena ni sredstva. Kod kuće je čekaju mužnja krava, okopavanje vinograda, klanje peradi – čisto preživljavanje i briga za mnogobrojnu djecu. Unatoč kompliciranoj životnoj situaciji Ivana nam je ostavila mnoštvo pjesama, eseja, priča, pripovjedaka i dva remek-djela".

Unuka slavnog djeda

Riječ je o dječjem romanu "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" (1913.) i "Priče iz davnine" (1916.).  Četiri puta bila je nominirana za Nobelovu nagradu i bila je prva žena koja je izabrana za članicu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Preminula je tragično, počinivši samoubojstvo, na zagrebačkom Srebrnjaku u 64. godini života", zaključili su.

PRAKSA SVIJETA Rekonstrukcija ženske mikropovijesti na primjeru Ivane Brlić-Mažuranić

Ivana je dobila ime po svojem djedu Ivanu Mažuraniću, jednom od najpoznatijih i najuspješnijih hrvatskih banova, ali i književnika. Podsjetimo, ban Mažuranić posebno je upamćen po svojoj živoj reformskoj djelatnosti jer je uveo modernu upravnu organizaciju, racionalniju sudbenu organizaciju i racionalniji kazneni postupak, slobodu tiska i porotno suđenje. Urednio je pravo na javno okupljanje, zdravstveni i školski sustav te je liberalizirao izborni postupak dopustivši ženama pravo glasa.