PRISJETIMO SE
Prije 150 godina dogodila se velika promjena za Hrvate: Ovo smo svi učili u školi
Najstarija domaća kulturna institucija osnovana je 10. veljače 1842. u Zagrebu kao Matica ilirska. Ove godine obilježavamo punih 150 godina od njezina preimenovanja u Maticu hrvatsku.
Te 1874. je godine Matica, identitetski osnažena nacionalnim imenom, nastavila svoju misiju samostalnog izdavača knjiga, ali i okupljališta hrvatske intelektualne kreme. Valja podsjetiti kako je pod ilirskim imenom postojala od 1842. do pa sve do spomenute 1874., što je u prvo vrijeme bilo u skladu s tadašnjim tendencijama promicanja slavenskog identiteta.
Naime, Matičino sjedište u razdoblju od 1847. do 1877. bio je Narodni dom u Opatičkoj ulici, gdje je u srpnju 1874. održana Skupština na kojoj je usvojeno ime Matica hrvatska. Ondje je i održana prva Glavna skupština dana 29. studenog. Inače, Matica je nastala pod okriljem zagrebačke Ilirske čitaonice, osnovane 1838. na poticaj najstarijeg ilirca, grofa Janka Draškovića.
Inače, prema pravilima, član utemeljitelj Matice mogao je biti svatko tko je priložio 50 forinti, čime je stekao pravo besplatno dobivati sve knjige koje Matica objavi. Tako se godine 1842. našlo 150 utemeljitelja i još 400 drugih darovatelja. Samostalno, Matica počinje djelovati 1850., kad se Ilirska čitaonica gasi.
Reforma Matice ilirske
Budući da je u okolnostima Bachova apsolutizma interes za Maticu opao, počeo se snažnije osjetiti nedostatak financijskih sredstava. Budući da je 1866. osnovana Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, jedna Matičina struja zalagala se za ujedinjenje dviju ustanova. Matica se sa svojim književnim odjelom doista priključila Akademiji, no i dalje je zadržavala pravo raspolaganja svojom imovinom.
Od početka 1873. osamostaljuje se od JAZU-a te sve snažnije započinju pripreme o njezinu preimenovanju. Preimenovanje je preloženo još 1873., a to je učinio odbornik Ivan Benković. Tada je za novog predsjednik izabran povjesničar Matija Mesić, poslije prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu. Usto, potvrđena su i reformirana pravila ustanove, koja su potom poslana Kraljevskoj zemaljskoj vladi na potvrdu.
U međuvremenu, reformu Matice i njezino preimenovanje u "Viencu" je obrazložio je Ivan Trnski riječima: "Zašto maticu ilirsku prekrstismo u maticu hrvatsku, daje se sam sobom razlog, što se je tomu zavodu osvrtati ponajpače na potrebe naše hrvatske domovine, što ne bismo radi svojemu plemenskomu imenu prava uzkraćivati, koje ga po smjeru družtva i porieklu većine članova teče", napisao je tada Trnski.
Pozitivan efekt promjena
Iako se iz našeg aspekta radilo i samo o preimenovanju, zapravo je došlo do svojevrsnog osnutka novog društva, kao slijednika prvotnog. "Dosadanje družtvo Matica ilirska zvat će se Matica hrvatska, na koju prelaze sva imovinska prava i obveze Matice ilirske", stajalo je u dokumentima. Matica hrvatska svoju prvu glavnu skupštinu održala je 29. studenog 1874. i tada je izabrano novo vodstvo na čelu s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim.
Matica hrvatska slavi važan jubilej: 'I dalje ćemo odvajati žito od kukolja u hrvatskoj kulturi'
Promjena imena bila je potrebna jer je završio povijesni proces objedinjavanja kako većeg dijela hrvatskog teritorija tako i najvažnijih kulturnih institucija, a jedinstveni hrvatski jezik postao je služben, pa su nestali najvažniji razlozi za uporabu ilirskoga imena. Te su se promjene pozitivno reflektirale i na Matičin izdavački program.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.