TUŽNA VIJEST

Preminula poznata akademkinja: Nagrađena je Redom Danice hrvatske

Autor

im/h

Hrvatska povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademkinja Vera Horvat-Pintarić umrla je u srijedu u Zagrebu u 99. godini, izvijestio je HAZU.

27.03.2024. u 09:40
Ispiši članak

Vera Horvat-Pintarić rodila se u Sisku 7. ožujka 1926. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je povijest umjetnosti i klasičnu arheologiju 1951., a 1959. doktorirala tezom Skulptura Francesca Robbe. Radni vijek provela je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je djelovala 42 godine.

Na tom je Odsjeku djelovala kao asistentica od 1951., docentica od 1962., izvanredna profesorica od 1967. te redovita profesorica od 1974. do 1993., odgojivši generacije hrvatskih povjesničara umjetnosti. Osnovala je Katedru za vizualne komunikacije i dizajn 1967. Vodila je poslijediplomski studij povijesti umjetnosti od 1980. do 1993.

Redovita članica HAZU, u Razredu za likovne umjetnosti, bila je od 2000. Kao stipendistica francuske vlade u Parizu od 1960. do 1961. specijalizirala je modernu umjetnost. Bavila se problemima moderne i suvremene umjetnosti, razmatrajući suodnose likovne umjetnosti i vizualne medijske kulture, proširujući interes povijesti umjetnosti na do tada marginalizirana područja stripa.

FOTO: Pixabay

Razvila model pristupa umjetničkom djelu

Također je proširivala interes na području grafičkog dizajna i elektronskih vizualnih medija (članci Sredstvo i posredništvo, 1972.; Autorski strip zagrebačke škole, 1974.). Razvila je model pristupa umjetničkom djelu, stavljajući težište na podrijetlo, razvitak i odlike stila. Objavila je dvadesetak knjiga i monografija (Gabrijel Stupica, 1966; Josip Seissel, 1978; Miroslav Kraljević, 1985; Od kiča do vječnosti, 1979..

Nadalje su to djela The Architecture of Otto Wagner, 1989.; Svjedok u slici, 2001.; Tradicija i moderna, 2009; Kritike i eseji, 2012.; Umijeće opisivanja, 2015. Zadnje objavljeno djelo joj je autobiografija Susreti i sjećanja iz 2017. Bila je i autorica je mnogobrojnih kataloga izložbi (Julije Knifer, Vojin Bakić, Dušan Džamonja, Vjenceslav Richter i drugi) kao i autorica grafičkih mapa (Miroslav Šutej, 1971.).

Preminuo Ivan Markešić: Poznati sociolog religije

Bila je među osnivačima časopisa Bit International kao i autorica i voditeljica emisija Obrazovnog programa RTV Zagreb od 1966. do 1986. (Što je struktura slike, Mobilna plastika). Akademkinja je 2003. dobila Državnu nagradu za životno djelo u području humanističkih znanosti, a 2014. odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge za znanost i njeno promicanje u Hrvatskoj i svijetu.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.