'KRUNA ZNANSTVENOG DJELOVANJA'
Predstavljena knjiga Viktora Žmegača 'Četiri europska grada'
Knjiga eseja akademika Viktora Žmegača "Četiri europska grada - Kulturološki obzori", ocijenjena kao kruna njegova znanstvenog djelovanja jer spaja sva područja njegovih zanimanja i kulturnih sklonosti, predstavljena je u utorak u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
Profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Svjetlan Lacko Vidulić naglasio je kako je knjiga, koja bi se u žanrovskom smislu mogla smatrati uvodom u duboki kulturni turizam, pisana kroz prizmu poredbene metropologije, u kojoj se očitava kulturna povijest Europe.
Akademik Krešimir Nemec istaknuo je kako su Pariz, Beč, Berlin i Prag s gledišta hrvatske kulture bili emitivni centri. Iz tih centara do nas su dolazili bitni poticaji u svim područjima umjetnosti i kulture, rekao je i podsjetio na ulogu Beča u formiranju hrvatske moderne. Pariz je, ocijenio je Nemec, utjecao na hrvatsko slikarstvo i književno stvaralaštvo na kojem su se napajali Matoš, Kumičić, Krleža i Ujević, dok je Berlin utjecao na nastajanje hrvatskoga umjetničkog ekspresionizma.
Ocijenio kako je ova knjiga kruna Žmegačeva znanstvenog djelovanja jer je ona točka u kojoj se sastaju sva područja njegovih raznolikih zanimanja i kulturalnih sklonosti.
Akademik Tonko Maroević istaknuo je kako Žmegač slika četiri autoritativna grada - Pariz, Beč, Berlin i Prag, koji su poseban utjecaj imali na našu sredinu. To su centri rasta europske kulture, samosvijesti i slobode, rekao je Maroević.
Akademik Viktora Žmegač istaknuo je kako je izbor gradova u knjizi subjektivan i objektivan u isti mah. "Osoban je utoliko što obuhvaća metropole koje su mi pružile nezaboravne doživljaje", rekao je dodavši kako se intenzitet iskustva ne može mjeriti ni danima ni godinama.
Naglasio je kako je riječ o gradovima koji su svaki na svoj način, reprezentativni za europsku prošlost i njezinu budućnost.
Knjigu "Četiri europska grada - Kulturološki obzori" (351 str.) objavila je Matica hrvatska.
Akademik Viktor Žmegač (1929.) je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Od 1971. pa sve do umirovljenja 1999. radio je kao redoviti profesor njemačke književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Objavio je dvadesetak knjiga u zemlji i inozemstvu.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.