NOVA BIOGRAFIJA NAJPOZNATIJE HRVATSKE KNJIŽEVNICE

PRAKSA SVIJETA Rekonstrukcija ženske mikropovijesti na primjeru Ivane Brlić-Mažuranić

Autor

bkk/h

Knjiga Dubravke Zima "Praksa svijeta: biografija Ivane Brlić Mažuranić" predstavljena je u petak navečer u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

28.02.2020. u 21:38
Ispiši članak

O knjizi su govorile recenzentica Marijana Hameršak, profesorica zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Marina Protrka Štimec i autorica.

Hemeršak: Život Ivane Brlić-Mažuranić idealna je platforma za iščitavanje povijesnih rezonanci 

Hameršak je podsjetila kako je Ivana Brlić-Mažuranić rođena u razvojačenoj, ali još nepripojenoj Vojnoj krajini. Odrastala je u različitim građanskim i polugrađanskim sredinama Banske Hrvatske, djevojaštvo je proživjela kao pripadnica zagrebačke građanske klase u središtu Trojedne kraljevine, a udala se i stvarala u Brodu na Savi u vremenu političke borbe protiv Khuen-Héderváryja. Iz prve je ruke, dodala je Hemeršak, Ivana Brlić-Mažuranić svjedočila krahu i raspadu Austro-Ugarske monarhije i oblikovanju Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Umrla je u predvečerje Drugog svjetskog rata koji će ponovno iz temelja promijeniti svijet kakav je poznavala.

"Njezin život idealna je platforma za iščitavanje rezonanci kojom krahovi velike povijesti odzvanjaju u ženskim životima", istaknula je.

Ocijenila je kako knjiga "Praksa svijeta" posebnu pozornost pridaje osobnom liku autorice kao reprezentativne figure ženske povijesti hrvatske novostvarajuće građanske klase krajem 19. i početkom 20. stoljeća, uključujući i promjene što se u daljnjim desetljećima novoga stoljeća zbivaju u ženskoj građanskoj svakodnevnici.

Nastavljajući se na suvremena istraživanja opusa i života Ivane Brlić Mažuranić, kao i na aktualne teorijske pristupe u referentnim područjima, prije svega književne povijesti te, u nas još uvijek mlade mikropovijesti ili kulturne povijesti i njezinih brojnih ogranaka, Zima u ovoj knjizi temeljito, relevantno i poticajno preispituje, revidira i nadopunjuje znanja, perspektive i uvide o jednoj od najznačajnijih hrvatskih književnica, naglasila je Hameršak.

Protrka Štimec: Ivana Brlić-Mažuranić najvažnija je autorica hrvatske dječje književnosti

Prortrka Štimec smatra kako je Ivana Brlić-Mažuranić najvažnija autorica hrvatske dječje književnosti.

Kanonizirana je, interpretirana, prevođena i antologizirana gotovo od početaka stvaranja, dodala je.

Na njezina se djela referira u domaćim i inozemnim pregledima dječje i nedječje književnosti, napomenula je dodavši kako su joj djela već desetljećima uvrštena u školsku lektiru.

Smatra kako knjiga nastoji provjeriti, razlučiti, razjasniti i utemeljiti podatke, razumjeti i artikulirati socijalni i povijesni okoliš književničina života i djelomice rekonstruirati žensku mikropovijest odnosno povijest svakodnevice na primjeru Ivane Brlić-Mažuranić.

Okretanje biografiji kao interpretacijskom postupku teorijski je fundirano tzv. biografskim obratom, usmjeravanjem analitičke i tumačiteljske pozornosti na biografiju kao validnu instancu reprezentacije življene povijesti, dodala je.

Dubravka Zima rođena je 1972. u Zagrebu. Radi na Odsjeku za kroatologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu kao izvanredna profesorica. 

U znanstvenom se radu bavi dječjom i adolescentskom književnošću, studijima djetinjstva i mladenaštva te srodnim temama. Objavila je knjige "Ivana Brlić-Mažuranić", "Kraći ljudi: povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu" te u suautorstvu s Marijanom Hameršak "Uvod u dječju književnost".

Knjigu Dubravke Zima "Praksa svijeta: biografija Ivane Brlić Mažuranić" objavila je zagrebačka Naklada Ljevak.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.