'MIROTVORAC'
Poznati redatelj o mitu koji prati Reihl-Kira: 'Vi biste išli kod Šoškočanina nenaoružani?'
U srpnju će se navršiti točno 34 godine otkako je iz zasjede ubijen bivši načelnik osječke policije Josip Tvrtko Reihl-Kir. Iako je njegov ubojica nakon političko-pravosudne peripetije osuđen, mnoge okolnosti njegove smrti i dandanas su nerazjašnjene. U četvrtak je pak na ZagrebDoxu premijerno prikazan dokumentarac novinara Drage Hedla i Hrvoja Zovka te redatelja i scenarista Ivana Ramljaka "Mirotvorac".
Podsjetimo, Reihl-Kir je 1. srpnja krenuo u Tenju na pregovore s pobunjenim Srbima u selu. Na povratku na kontrolnom punktu hrvatske policije u Tenji prema Osijeku Josip Reihl-Kir je ubijen. Uz njega su ubijeni i potpredsjednik osječkoga Izvršnog vijeća Goran Zobundžija te vijećnik Milan Knežević, a preživio je samo predsjednik tenjske Mjesne zajednice Mirko Tubić, koji je teško ranjen. Za njegovo ubojstvo 2009. osuđen je Antun Gudelj.
Za Tportal povodom premijere "Mirotvorca" intervju je dao redatelj Ivan Ramljak. "Meni je Reihl-Kir lice koje sam kao sedamnaestogodišnji klinac vidio na televiziji i koje je u to doba potpuno odudaralo od svih drugih iz tih informativnih emisija što smo ih svi počeli manijakalno gledati, iako nas to nikad prije u životu nije zanimalo. Zapamtio sam ga zbog toga što je emitirao neku sasvim drugu energiju od ljudi koji su se u to doba pojavljivali u javnosti. Kuhala se ratna atmosfera, svi su bili nabrijani, retorika je bila žestoka, a on je imao sasvim drugu priču - pokušavao je smiriti situaciju i tenzije", istaknuo je te dodao: "Slavimo ljude za koje se zna da su počinili zločine i snimamo o njima filmove i serije, a Reihl-Kir nekako je bačen sa strane".
Ramljak je u intervju opširno govorio o svim segmentima snimanja, kao i o ljudima koji su sudjelovali u filmu. Dotaknuo se također i svojih ranijih radova kako što su "Dom boraca" i "El Shatt" u kojima postoje segmenti politike, međutim, za razliku od "Mirotvorca" nisu politički dokumentarci. "Jako teško podnosim ono što smatram nepravdom. I to je možda najviše došlo do izražaja u mojoj odluci da radim film o Reihl-Kiru. Nekoliko prijatelja me pitalo: 'Pa dobro, ne zanima te rat, nisi iz Slavonije, što se ti sad baviš time?'. Mislim da je nad tim čovjekom počinjena užasna nepravda, ne samo činjenicom da su ga ubili, nego svime što je došlo kasnije. Od neprocesuiranja eventualnih nalogodavaca do opće marginalizacije njega i njegova djelovanja", rekao je.
FOTO: Darko Tomas / CROPIX
'Ljudima se najlakše manipulira preko straha'
"A druga stvar, možda je to bilo izraženije u 'Domu boraca' i 'El Shattu' - smeta mi ta praktički službena politika vladajuće stranke da se jugoslavenski period, tj. period Titove Jugoslavije, potpuno pokušava zaboraviti, izbrisati, ignorirati. Pogotovo dobre stvari koje su se događale u njemu. 'El Shatt' je za mene u prvom redu priča o zajedništvu. Ne vidim kako bi itko dobronamjeran u toj priči mogao naći neke loše stvari. Takve priče nam u današnje doba itekako trebaju. 'Dom boraca' je remek-djelo arhitekture koje se može iskoristiti za puno korisnih stvari i danas. Zašto bi činjenica da je ta zgrada smještena u Kumrovcu morala sprječavati državu da je iskoristi za neku namjenu? Što se tiče Kira, to je priča o čovjeku koji se zalagao za mir. Kako to može biti negativno? U kojem svemiru bi se takve priče trebale ignorirati?", dodao je redatelj.
Na pitanje kako tumači to da se o Reihl-Kiru i o onome što mu se dogodilo rijetko kad javno govori, Ramljak je odgovorio: "Zato što je narativ uvijek suprotan. Ljudima se najlakše manipulira preko straha i pronalaženja neprijatelja pa se onda izmišljaju sukobi, pogotovo pred izbore. U kojem trenutku bi oni mogli izvaditi Kira da im to politički koristi? Lakše je indoktrinirati klince mržnjom tako da ih odvedeš u okviru školskog programa u Vukovar nego da im u okviru istog tog programa govoriš o nekakvom čovjeku koji se zalagao za mir, suživot i dobre odnose".
FOTO: Screenshot/X (Na fotografiji Josip Tvrtko Reihl-Kir)
'I onda shvatiš da je to mit'
Govoreći o saznanjima koje je dobio radeći na filmu o Kiru i mitu o njemu Ramljak je istaknuo kako je "priča da išao nenaoružan na pregovore nije skroz točna". "Nekad je išao nenaoružan, nekad nije. Cijelo vrijeme tražio sam nekog tko je s njim išao na pregovore jer je moja strategija bila da u film stavljam samo informacije iz prve ruke, a ne neke rekla-kazala priče. I tako nađem Pejića i pitam ga: 'Je l' vi znate nekog tko je išao s njim na pregovore?' I on kaže: 'Ja, ne svaki put, ali nekoliko puta sam išao.' I govori mi da je Kir nosio automatsku pušku marke Heckler&Koch, a mu ja kažem: 'Molim?! Pa što nije bio nenaoružan?' Pejić me samo pogledao i pitao: 'Je l' biste vi išli kod Šoškočanina nenaoružani?'
'O jednoj mladosti' proglašen najboljim dokumentarcem Balkana
I onda shvatiš da je to mit. Zatim ima ona rečenica koju je navodno Kir izgovorio: 'Dok sam ja živ, rata između Hrvata i Srba u Slavoniji neće biti.' Koliko ja znam, on tu rečenicu u tom obliku nije nikad rekao. Našao sam njegov intervju u Glasu Slavonije, u kojem kaže da dok je načelnik policije neće dozvoliti novi Knin. Flauderu je rekao da je bolje sto godina pregovarati nego jedan dan ratovati. Ali baš točno tu rečenicu nigdje nisam našao, niti mi je itko potvrdio da je bila izrečena". Ramljak smatra kako je Kir ubijen kao žrtva "sukoba dviju frakcija HDZ-a". "To je istovremeno bio sukob nestranačkih profesionalaca, obrazovanih u bivšoj državi, s ljudima s margine koji su shvatili da se stvorila dobra prilika za pljačku", zaključio je redatelj filma za Tportal.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.