NASTAVAK TRENDA
Poražavajući rezultati domaćih filmova: Srpski su po posjećenosti kilometrima daleko
Usporedbe između Hrvatske i Srbije česta su tema u javnom prostoru. Jedna od kategorija koja gotovo uvijek ide na srpsku stranu su filmovi.
Da ova tvrdnja itekako ima podlogu svjedoče podaci o gledanosti domaćih filmova u ovoj godini. Dakako, pred nama su još dva mjeseca 2024. godine no već sad je jasno tko će odnijeti "pobjedu". Jedan od glavnih kriterija kvalitete nekog filma je njegov učinak na kino blagajnama te broj ljudi koji je otišao na njegovu projekciju. Hrvatski filmovi u toj kategoriji stoje poprilično slabo.
Zaključno s listopadom domaće filmove u hrvatskim kinima vidjelo je oko 35 tisuća gledatelja. Najbolji rezultat tu je ostvario film "Svemu dođe kraj" redatelja Rajka Grlića koji je inspiraciju pronašao u romanu "Na rubu pameti" Miroslava Krleže. Film je to koji je na Sarajevo Film Festivalu privukao simpatije publike, a na Pulskom festivalu doživio i ovacije. U domaćim filmskim dvoranama do sad ga je pogledalo 10.591 ljudi što čini gotovo trećinu onih koji su se odlučili za domaći film.
Drugo mjesto zauzima "Slatka Simona" Igora Mirkovića, film najavljen kao uzbudljiv triler koji će gledatelje uvući u svijet cyber-seksa i pomaknuti granice realnog i virtualnog svijeta. Glavne uloge pripale su Maji Jurić, Tini Keserović, Tomi Medvešeku i Jerki Maričiću. Drugi je to Mirkovićev dugometražni film, a u kina je do sad privukao 6393 gledatelja.
FOTO: Goran Sebelic/CROPIX (elipa filma "Slatka Simona")
Kandidat za Oscara
Brončana medalja pripala je "Šalši" Dražena Žarkovića. Ova komedija s elementima horora svjetsku premijeru je doživjela na Pulskom filmskom festivalu te do sad prodala 4693 kino karata. Dio njih sigurno je privikla i zanimljiva glumačka postava predvođena Momčilom Otaševićem u glavnoj ulozi
Svega 26 gledatelja manje zabilježeno je za drama "Nakon ljeta" Denisa Tanovića. Film je to koji je nastao u koprodukciji sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Rumunjskoj te je izabran kao kandidat BIH za najbolji međunarodni dugometražni film na 97. dodjeli Oscara.
Ostatak ljestvice najgledanijih hrvatskih filmova zauzimaju redom "Pamtim samo sretne dane" (Nevio Marasović, 2022 gledatelja), "Sveta obitelj" (Vlatka Vorkapić, 1702), "Dnevnik Pauline P." (Neven Hitrec, 1315), "Samo kad se smijem" (Vanja Juranić ,934), "Sedmo nebo" (Jasna Nanut, 665), "Žena u gumenim rukavicama" (Mario Šulina, 528) i "Lijepa večer, lijepi dan" (Ivona Juka, 144). Podaci su to koje je objavio filmaš Veljko Krulčić.
FOTO: Josko Supic/CROPIX (ekipa filma "Šalša")
Nakon Tome došao Džej
S druga strane, srpski filmovi su u istom vremenskom razdoblju privukli oko 800 tisuća ljudi što je skoro 23 puta više nego hrvatski filmovi. Za usporedbu, Hrvatska ima nešto manje od četiri milijuna stanovnika, a Srbija oko 6,5 milijuna.
Najveći interes među Srbima pobudio je tako film "Nedelja" redatelja Nemanje Ćeranića i Miloša Radunovića. Radi se o drami koja prati život pjevača narodne glazbe Džeja Ramadanovskog. Samo ovaj film u kina je privukao 347.541 gledatelja što je skoro 10 puta više nego svi domaći filmovi u Hrvatskoj zajedno.
Drugo mjesto srpske ljestvice s 146.571 gledatelja zauzeo je film "Jorgovani" redatelja Siniše Cvetića. U pitanju je komedija u kojoj glavne uloge tumače popularni srpsku glumci Sloboda Mićalović i Ivan Bosiljčić, a cijela radnja smještena je u samo jednu večer.
Impresivne brojke
Ispod 100 tisuća gledatelja zabilježio je treći film na ovoj ljestvici, a to je uradak Marka Đorđevića "Za danas toliko" koji je u kino dvorane doveo 79.559 što je i dalje preko duplo više nego svi hrvatski filmovi zajedno kako je vidljivo na stranici Box Office Mojo koja prati tjednu razinu kino gledanosti u čitavom svijetu.
Redom slijede potom "Ruski konzul" (Miroslav Lekić, 71.301), "Megdan: Između vode i vatre" (Aleksa Balašević, 56.110), "Prva klasa: Puni gas" (Vladimir Mica Popović, 27.803), "Posljednji strelac" (Darko Nikolić, 20.064), "78 dana" (Emilija Gašić, 9778), "Bauk" (Goran Radovanović, 8909), "Sunce mamino" (Kosta Đorđević, 8452) i "Izgubljena zamlja" (Vladimir Perišić, 5717).
Ni Dražen nas ne može spasiti
Hrvatske rezultate mogao bi još popraviti "Dražen" redatelja Danila Šerbedžije. Film je to koji prikazuje život košarkaškog Mozarta Dražena Petrovića što će, unatoč nešto lošijim kritikama, u kina privući popriličan broj njegovih obožavatelja. Bez obzira na to kako Dražen prođe u kinima, jasno je da hrvatski film ima ozbiljnih problema. I to nije problem koji je tu od jučer.
Pogledali smo Dražena i evo što mislimo: Scena s Divcem izazvat će kontroverze
Tako je prošle godine 24sata Express objavio podatak da je u razdoblju od 2000. do 2023. godine sto najgledanijih srpskih filmova pogledalo 15,8 milijuna gledatelja u kinima. U istom razdoblju sto najgledanijih hrvatskih filmova u kinima je pogledalo 2,6 milijuna Hrvata što je brojka čak šest puta manja od onih u Srbiji. Porazni su to rezultati nad kojima bi se hrvatski filmaši morali ozbiljno zamisliti.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.