HRVATSKA MUZEJSKA BAŠTINA

Plakati u službi izgradnje vizualnog identiteta grada

Autor

ri

Poseban interes javnosti izazivaju projekti muzeja kojima podsjećaju i educiraju o životu u javnoj sferi ne tako davne prošlosti; izgled ulica, poznate zgrade, oblikovanje javnog prostora, manifestacije, sama oglašivačka industrija koja sudjeluje u oblikovanju vizuala urbanog prostora, dakle, sve ono što je oblikovalo društveno-kulturološku sferu nekog razdoblja.

09.07.2020. u 09:14
Ispiši članak

Stoga i njihova vrijednost leži upravo u činjenici što prikazuju blisku povijest prostora objašnjavajući sadašnjost.

Muzej grada Zagreba 2018. izdao je monografiju autorice Željke Kolveshi, muzejske savjetnice pod nazivom "ZAGREB/PLAKATI Slučajna povijest Zagreba". 

Riječ je o monografskoj studiji o plakatima iz zbirke Muzeja u kojoj se tumači mnogostruka uloga plakata nastalih u razdoblju od kraja 19. do početka 21. stoljeća. Autorica je na primjeru "produkcije plakata rekonstruirala tijek kulturne povijesti grada Zagreba, ali i rasvijetlila nezaobilazni udio tog nerijetko marginaliziranog fenomenu kulture u turbulentnim procesima nastanka našega modernog društva", stoji u recenziji knjige dr. sc. Jasne Galjer.

Svjedočimo i danas ubrzanim promjenama urbanog oko nas, a nesmiljeni užurbani tempo života opasno prijeti tome da mnogi njegovi vrijedni elementi ostanu zaboravljeni.

Zaboravljeni cilindrični stupovi

Još se danas mogu vidjeti na pojedinim mjestima, ali nekada su stupovi cilindrične konstrukcije za oglašavanje predstavljali prvi oblik sustavno osmišljenog javnog oglašavanja i samim time donijeli revoluciju u marketinšku industriju. Davne 1855. godine, a nedavno je i sam Google prigodnim crtežom podsjetio na taj događaj, 1. srpnja postavljen je prvi takav oglasni stup u Berlinu, tzv. Litfaßsäule, kako su ih nazivali po čovjeku koji je inicirao njihovo postavljanje. Prije toga, u gradu je vladao kaos - reklamni posteri obljepljivali su bez reda i smisla zidove, ograde, sve javno dostupne površine nagrđujući izgled samoga grada. 

Ideja o osmišljavanju oglasnih 'cilindara' došla je od grafičara i izdavača Ernsta Litfaßa te su isti postavljeni po najprometnijih točkama Berlina, a samu idejnu konstrukciju posudili su i u Zagrebu te je Muzej grada Zagreba na svom 'Fejsu' postavio fotografiju jedne od njih smještene na sjeveroistočnoj strani tadašnjeg Trga Republike, današnjeg Trga bana Josipa Jelačića, a fotografija je našla svoje mjesto u gore navedenoj monografiji.

'Sve za svakoga' i prvi turistički plakat

Na poleđini tjednika Svijet od 19. ožujka 1932. objavljena je velika reklamna ilustracija sa sloganom "SVE ZA SVAKOGA" kojim se oglašavala bogata ponuda jedne trgovačke kuće. Sam plakat je u stvari putokaz za bolje snalaženje u gradu i pronalaženje puta do trgovačke kuće koja se nalazila u Ilici 4, zgradi izgrađenoj prema projektu zagrebačkog arhitekta Ignjata Fischera. Zgrada je 1928. dobila novo pročelje u stilu art decoa prema projektu bečkog arhitekta Alfreda Kellera.

Iz monografije izdvojit ćemo još plakat s velikim sloganom "La bella Croatia". Zagreb, predstavljen likovnim prikazom Donjeg grada s Katedralom u pozadini i parom Šestinčana u narodnoj nošnji, je tada bio jedna od najčešćih destinacija turističkih putovanja u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Tiskan 1911. godine plakat se povezuje s prvom organiziranom turističkom ponudom koju je vodila Sekcija za promet stranaca, a čiji se osnutak povezuje s održavanjem gospodarske manifestacije Zagrebački zbor 1910. pa možemo govoriti i o prvom organiziranom oglašavanju u sferi turizma. Upravo te godine svjedočimo i prvom organiziranom dolasku stranaca u glavni grad. 

Samo društvo 1912. godine objavljuje knjižicu preporuka o važnosti upotrebe reklame u kojoj stoji: "Priopćimo li sliku kojega našega kraja, nastojimo, da na istoj bude zgodno smještena i koja osoba u narodnoj nošnji dotičnog mjesta". Upravo je autor plakata "La bella Croatia" naputak i slijedio, ali se nije potpisao.  

Međutim, sasvim je izvjesno da je možda riječ o Menciju Clementu Crnčiću koji je sličan projekt napravio za II. sokolski slet 1911. godine, a u igri je i Vladimir Rožankowski koji se te iste godine potpisao kao autor na dvije litografirane razglednice za II. hrvatski svesokolski slet u Zagrebu.

Oglasne ploče krajem 19., početkom 20. stoljeća

Davne 1893. godine u metropoli je donesen Propis o postavljanju oglasnih ploča i stupova za plakatiranje. Te godine zastupnici su raspravljali o uvjetima za isključivo pravo oglašavanja i o odabiru  mjesta na kojima bi se postavili oglasni stupovi u Zagrebu. Do tada je samo tiskar Antun Brusina imao zakupni ugovor s gradom i to za pravo priljepljivanja oglasa na oglasnim pločama.

"Nakon što je Gradsko poglavarstvo raspisalo javni natječaj za pravo postavljanja oglasnih stupova i ploča te pravo priljepljivanja oglasa, između dvije pristigle ponude odabrana je ponuda tiskare Carla Albrechta. Propisani uvjeti nalagali su da oglasni stupovi moraju biti izrađeni cijeli iz cementa te samo zaglavak iz kovine te 'da imadu biti što ukusniji i da ne smiju stajati više od 200 for. po komadu'", stoji u objavi na društvenim mrežama Muzeja.

Oglasne ploče najčešće su bile smještene na uglovima, na mjestima najvećeg prometa pješaka i vozila, gdje se, uostalom, nalaze i danas. Sačuvani primjerci plakata svojevrsni su vremeplov – pregled događanja, života u gradu i promjena u urbanom pejzažu Zagreba.

*Tekst je napisan pod pokroviteljstvom JANAF-a.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.