KOMENTIRAO I SITUACIJU OKO LEKTIRA

Pavao Pavličić: Mlade u školi ne bismo trebali tjerati da čitaju u cjelini klasike iz davnih stoljeća!

Autor

Maja Šubarić Mahmuljin/Generacija.hr

Naš istaknuti akademik i književnik Pavao Pavličić i u 72. godini života nezaustavljivo piše, a ove je godine objavio svoju 101. knjigu.

10.07.2019. u 22:31
Ispiši članak

Djela ovog plodonosnog autora, poznatog po kriminalističkim romanima za djecu i odrasle, mnogi su od nas čitali kao dio lektire u školi. ‘Dobri duh Zagreba’ i ‘Trojica u Trnju’ samo su neki od njegovih klasika. Nakon što je s Filozofskog fakulteta otišao u mirovinu objavio je knjige ‘Pohvala starosti’ i ‘Pohvala tijela’ u kojima progovara o starenju. U razgovoru za Generaciju otkrio nam je koji je njegov stav o osuvremenjivanju lektire, što bi mladi trebali čitati i kada, kakva je kultura čitanja danas, smeta li mu što njegovih knjiga  nema na srednjoškolskom popisu lektire, kako provodi vrijeme u mirovini te zašto je odlučio progovoriti o tijelu i starenju.

Autor ste klasika kao što su ‘Dobri duh Zagreba’ i ‘Trojica u Trnju’. Gdje pronalazite inspiraciju za Vaša djela i jeste li se u početku nadali da će Vaše knjige u školi čitati brojne generacije djece i mladih?

Naravno da nisam očekivao. O nečemu sličnom može se samo sanjariti. A za sebe mogu reći da nisam ni sanjario, nego sam se samo trudio da ono što pišem ispadne što bolje, a sve je drugo, znao sam, u rukama čitatelja. Zapravo, uvijek i jest stvar u tome da se nekako preklopi ono što pisca zanima s onim što zanima čitatelja, ali nikad se ne zna kad će se i kako to dogoditi. Ja sam uvijek imao osjećaj da zbilja oko nas vrvi dobrim pričama, samo treba izabrati prave pa sam teme i tražio u zbilji. No vodeći ipak računa da pripovijedanje ima neke svoje zakonitosti o koje se ne smijem ogriješiti pa čak ni za ljubav toj istoj zbilji. Na primjer, u zbilji nema mnogo sretnih završetaka, ali sam ih ja često davao svojim pričama, znajući da to čitatelji vole, kao što volim i sam.

U javnosti su se pojavili prijepori oko aktualnog popisa lektire. Vaša su djela i dalje na popisu u osnovnim školama, no nema ih na srednjoškolskom popisu. Što mislite o tome?

Lektira je za mnoge đake istoznačnica za dosadu pa zato pisci često izjavljuju kako su zadovoljni što njihove knjige nisu u lektiri. Ja ne pripadam među takve autore. Meni se čini da je još veći izazov postići da djeca rado čitaju ono na što ih školski program prisiljava. Tek kad to postigne, autor može biti miran, jer zna: Ako su učenici rado čitali njegove knjige kao osnovci, čitat će ih i kao srednjoškolci, bile one na popisu ili ne, ovaj put iz vlastite inicijative.

Pojedini klasici poput ‘Lovca u žitu’ su izostavljeni iz popisa lektire. Koji je Vaš stav o osuvremenjivanju lektire?

Volio bih da mi jednom netko objasni zašto je nama toliko važan taj ‘Lovac u žitu’ i peripetije jednoga tinejdžera otprije sedamdeset godina. Pa imamo mi bezbroj domaćih romana s tinejdžerskom problematikom, i to dobrih, pa zašto da onda taj literarni – bumo rekli – model ne prikažemo na primjeru iz vlastite književnosti? A da i ne govorimo o tome kakav će učinak na klince u Bjelovaru imati spoznaja da je jedan ozbiljan pisac – Tribuson – smjestio radnju svojih priča baš u njihov grad. A ‘Lovca’ možemo spomenuti kao dio povijesne slike i opće književne naobrazbe.

Koji je Vaš prijedlog za lektiru – što bi mladi trebali čitati, kada i zašto?

Glavna briga morala bi nam biti da mladima otkrijemo kako u književnosti ima nečega za njih, nečega što ih zanima i što ih se tiče, umjesto da ih obeshrabrujemo tjerajući ih da čitaju klasike iz XVI. ili XVII. stoljeća za koje još nisu dovoljno zreli. Trebalo bi, dakle, o tim klasicima dati sažetu i preglednu informaciju, a čitati i interpretirati ono što je đacima i vremenski i po problematici bliže. Jer, škola ne priprema učenike za filologe, nego za čitatelje, to nikada ne bi trebalo smetnuti s uma.

Ostatak intervjua možete pročitati na Generacija.hr.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.