Otok Hvar kao cjeloviti muzej na otvorenom

Njegovu viziju njeguje i današnje vodstvo Muzeja osnovanog 2010. godine. Kako i ne bi kad se povijest otoka i njegova kulturološko-arheološka ostavština može pronaći na svakom koraku ovog najdužeg otoka na Jadranu.

Velike civilizacije ostavile utjecaj na otok

Prvi dokazi života na ovom prostoru datiraju negdje između 3500-2500 god. pr. Kr., kada je pronalascima bojane keramike u Markovoj i Grapčevoj špilji definirana zasebna "Hvarska kultura". 

Grad Pharos, otkuda i potječe ime samog grada, a onda i otoka, u nešto izmijenjenom obliku, na području današnjeg Starog Grada utemeljili su jonski Grci 385 god. pr. Kr.

Povijest otoka prožeta je različitim civilizacijskim utjecajima - na otoku su obitavali Iliri, Rimljani, a veliki utjecaj ostavili su i Mlečani. 219.god. pr. Kr. Hvar su osvojili Rimljani ostavivši na otoku bogato nasljeđe ladanjskih ljetnikovaca.

Nakon kristijanizacije stanovništva, dolaskom Hrvata u ranom srednjem vijeku, kršćanstvo hvata duboke korijene u svim društvenim slojevima čija se tradicija održala i do dan danas (sprovodi, procesije te specifična procesija u Velikom tjednu "Za križem").

Mlečani osvajaju Hvar 1420. godine, a istoimeni grad odabiru za glavnu luku u svojim pomorskim projektima. Njihova vlast traje do 1797. godine, koje razdoblje predstavlja kulturni procvat grada Hvara, a sam grad upravo je u ovo vrijeme poprimio svoj prepoznatljivi izgled.

Brojni umjetnici, Hvarani, otok su ovjekovječili u svojim djelima; Petar Hektorović u svom epu "Ribanje i ribarsko prigovaranje", gdje pjesnik kroz lik ribara opisuje život u lokalnoj sredini, zatim Hanibal Lucić koji je proslavio svoj otok napisavši "Robinju", prvu svjetovnu dramu hrvatske književnosti te Martin Benetović, koji u to doba piše svoju "Hvarkinju", kao i "Komediju od Raskota".

U gradu Hvaru 1612. godine utemeljeno je građansko kazalište kao prvo takve vrste u Europi.

Godina 1686. uzima se kao početak organiziranog bavljenja turizma na otoku kada grupa Hvarana, na čelu s tadašnjim biskupom dr. Jurjem Dubokovićem, osniva profesionalno turističko udruženje pod nazivom "Higijeničko društvo Hvar", s ciljem promicanja i razvoja turističke ponude Hvara koja se nastavila do današnjeg dana.

Muzej kao aktivni dionik kulturnog i društvenog života otočana

Muzej se na svojim mrežnim stranicama predstavlja kao aktivan dionik kulturnog i društvenog života lokalne zajednice i promotor kulturnih identiteta vlastite zajednice u prošlosti i sadašnjosti; "Iz te vizije proizlazi težnja da izložbeni program doprinese poznavanju vlastite kulturne povijesti, turističkoj promidžbi destinacije, ali i potakne lokalno stanovništvo na aktivnu participaciju u kulturnim i umjetničkim praksama te postane mjesto suvremene umjetničke produkcije".

Muzej općine Jelsa djeluje na tri lokacije. Kulturno-povijesna i Zbirka grafika, slika i reljefa Jurja Dobrovića smještene su u kući Dobrović u Jelsi koja je ujedno i sjedište Muzeja. U prizemlju kuće nalazi se galerija Kravata u kojoj se održavaju privremene izložbe pretežito umjetničkog karaktera.

Ribarska zbirka smještena je u prizemlju obiteljske kuće Dežulović u Vrboskoj u kojoj se povremeno odvija izložbeni program i razne tematske manifestacije.

Memorijalna zbirka skladatelja Antuna Dobronića privremeno je izložena u Općinskoj knjižnici i čitaonici Jelsa, a može se razgledati u radnom vremenu Knjižnice.

Što se tiče Vinogradarske zbirke, ona je pohranjena, a u tijeku je obnova zgrade u Pitvama u kojoj će ponovno biti postavljena i otvorena za javnost.

Zbirka je odraz kontinuiteta kulture vina na otoku potvrđenog od vremena grčke kolonizacije otoka. U prezentaciji otoka vinogradarstvo i vinarstvo uobičajena su referenca pa su i sami stanovnici bili inicijatori za otvaranje Vinogradarskog muzeja i prikupljanje njegovog postava. Muzej nije dugo živio, ali njegova zbirka uključena je u stalni postav današnjeg Muzeja.

U suradnji s Muzejom općine Jelsa, upravo danas, 13. kolovoza u Galeriji umjetnina u Splitu otvara se izložba Nine Ivančić čime se završava ovogodišnji program "Katamaran Arta". 

Riječ je o deset crteža olovkom na papiru većeg formata s motivom brodova, a izložba će biti otvorena do 30. kolovoza.

*Tekst je napisan pod pokroviteljstvom JANAF-a.