HRVATSKA MUZEJSKA BAŠTINA

Otkrivamo na kojem je mjestu prvi put zasvirana ilirska budnica 'Još Hrvatska ni propala'

Autor

ri

Sve relevantno iz povijesti samoborskog kraja Samoborski je muzej sačuvao na dva kata u nekadašnjem dvorcu Ferde Livadića. 

23.07.2020. u 09:04
Ispiši članak

Upravo su se na tom mjestu okupljali čelni ljudi hrvatskog narodnog preporoda. Osim Ljudevita Gaja, Livadićevo imanje posjećivali su i Ljudevit Vukotinović (Livadić je uglazbio njegovu pjesmu 'Okićke vrane'), Dragutin Rakovac, Petar Preradović, Stanko Vraz (koji se prilikom posjeta Samoboru zaljubio u u lijepu Gajevu nećakinju - Ljubicu Julijanu Cantilly i posvetio joj svoju knjigu pjesama 'Gjulabije'), Vatroslav Lisinski (autor prve hrvatske opere 'Ljubav i zloba') i mnogi drugi.

Livadića su posjećivali i mnogi strani umjetnici kao Willmers, Julius Epstein, Leopold Zellner, Grün, Stazić-Stöger, Zadrobilkov, Cecilija Frank itd.

Upravo na ovom mjestu je 1833. nastala i po prvi puta zapjevana ilirska budnica 'Još Hrvatska nij’ propala', a istim je klavirom svirao i veliki Franz Liszt. Klavir na čijim su tipkama svirale mnoge ruke glazbenih velikana također je izložen u Muzeju.

Sukob između Starog grada i kraljevskog trgovišta

Bela IV. Samoboru je dodijelio 1242. godine status slobodnog kraljevskog trgovišta, a samoborsku povijest dugo su prožimali sukobi između njegovih stanovnika i vlasnika Staroga grada, čije zidine i dalje stoje na uzvisini ponad Samobora.

Stari je grad imao puno gospodara; od češkog kralja Otokara koji ga je dao izgraditi 1268. godine, vjerojatno na mjestu već postojeće građevine, do dinastija Arpadovića, Babonića, Anžuvinaca, Frankopan, Erdõdyja, grofova Celjskih, Matije Korvina, Kulmera... 

Spomenuti sukob imao je i svoj višestoljetni sudski proces. Naime, Samobor je kao slobodno kraljevsko trgovište bio izvan dohvata plemića iz Staroga grada sve do greške kralja Matijaša Korvina, koji je dopustio tadašnjim vlasnicima Staroga grada da se u knjige uvedu i kao vlasnici trgovišta. Knjiga, koja evidentira cjelokupni višestoljetni sudski proces, se danas može vidjeti u Samoborskom muzeju.

Na kraju je 1902. godine, tada već napušteni i zapušteni Stari grad završio u vlasništvu trgovišta za 5293 krune, a danas predstavlja turističku destinaciju kojoj je očajno potrebna renovacija.

Ljubitelji akcijskih filmova možda će se prisjetiti da je na toj lokaciji skoro skončao Jackie Chan snimajući film 'Božji oklop'.

Inače, središte Samobora čini stara gradska jezgra koja je svoj današnji izgled većinom dobila nakon katastrofalnog požara 1797. godine. Grad ima i osam mostova "samoborske Venecije" koji se uzdižu nad potokom Gradnom. Gradsko kupalište Vugrinščak datira još iz 19. stoljeća, a tu je i spomenuti Muzej-dvorac iza kojega se proteže lijepo uređeno šetalište.

Sam Muzej osnovan je u lipnju 1949. godine, a njegovi osnivači Ivica Sudnik i dr. Stjepan Orešković, naslutili su kakav potencijal leži u prelijepome dvorcu s mnogo soba gdje bi se mogla smjestiti zbirka koja je nastajala još od 1925. godine.

Njih dvojica su osnivanjem prvih muzejskih zbirki, Samoborska bibliografija, Samoborska kronika te naposljetku Samoborske starine udarili temelje današnjem Muzeju.

Zaprešićke okamine

Muzej i danas ima bogati postav arheološko-geološke zbirke s obzirom na to da je Samoborsko područje, točnije Zaprešić brijeg, bio nekada obalni grebenski pojas Panonskoga mora u kojem su živjeli morski puževi iz doba miocena. 

U Samoborskom muzeju prelijepe zaprešićke okamine mogu se vidjeti izložene u stalnom postavu (puževi, školjke, ježinci i koralji), dok u depou Muzeja zbirka broji nekoliko tisuća raznih primjeraka. 

Danas se dio okamina čuva i u fundusu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu gdje zbirke dosežu broj veći od deset tisuća primjeraka.

U Muzeju možete saznati i da je ovim područjem hodao i pračovjek iz kamenog doba. Iz toga vremena taložine sliva Save otkrivaju kosti mamuta, nosoroga i jelena lopatara, a najznačajniji nalazi starijeg kamenog doba (paleolitika) u okolici Samobora nađeni su na lokalitetu Podstražnik, gdje je uz tragove vatre pronađeno i jedno kameno strugalo, izloženo u stalnom postavu Muzeja.

Stoga se čini kao odlična ideja posjetiti Samoborski muzej i prošetati se centrom ovog šarmantnog gradića s višestoljetnom poviješću.

*Tekst je napisan pod pokroviteljstvom JANAF-a.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.